Blatno jezero

Blatno jezero; mađ. Balaton
	Jezero
	Gradovi i sela uzduž Blatnog jezera (više)
Položaj
Koordinate	46°51′00″N 17°43′12″E / 46.85000°N 17.72000°E
Smještaj	Panonska nizina
Države	Mađarska;
Obalni gradovi	Keszthely, Siófok, Balatonfüred
Fizikalne osobine
Duljina	78 km
Širina
• Najveća	14 km
Dubina
• Prosječna	3.3 m
• Najveća	12.2 m
Obalna crta	235 km
Površina	600 km2
Zapremina	1.9 km3
Površina porječja	5174 km2
Nadm. visina	104.8 m
Vrijeme retencije	2 godine
Rijeke i otoci
Pritoci	Zala
Odlijeva se u	Sió
	Blatno jezero Blatno jezero na zemljovidu Mađarske
Ramsarsko vlažno područje
Dodano na popis	17. ožujka 1989.
Referentni broj	421

Blatno jezero^[3](često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj. Rijeka Zala je najveća rijeka koja se ulijeva u jezero, a kanalizirana rijeka Sió je jedina rijeka koja se izlijeva iz jezera.

S površinom od 592 km², dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 kilometara, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, s najvećom dubinom od 12,2 m (prosječna dubina je 3,2 m).

Ime

opisni prijevod bi dao značenje Blatno jezero, što daje prilog tezi da ime potječe od slavenske riječi „blato”.
za vrijeme starorimske države jezero se zvalo „Plitko jezero” (lat. Lacus Pelso), dok su Nijemci koristili naziv (njem. Plattensee), koje ima isto značenje kao i na latinskom jeziku.

Klima

Blatno jezero, s povećanim atmosferskim padalinama, utječe na klimu okolice; ima više oblačnih dana, manju varijaciju temperature nego ostatak Mađarske. Tokom zime površina jezera je obično zamrznuta.

Turizam je vrlo razvijen, s najvećom posjećenošću od lipnja do rujna, kad je prosječna temperatura vode 25 °C. Za vrijeme jačih zima organizira se ribolov na ledu i tako produžava turistička sezona.

Gradovi i sela

Sjeverna obala

Od istoka prema zapadu:

Balatonfőkajár - Balatonakarattya - Balatonkenese - Balatonfűzfő - Balatonalmádi - Alsóörs - Paloznak - Csopak - Arács - Balatonfüred - Tihany - Aszófő - Örvényes - Balatonudvari - Fövenyes - Balatonakali - Zánka - Balatonszepezd - Szepezdfürdő - Révfülöp - Pálköve - Ábrahámhegy - Balatonrendes - Badacsonytomaj - Badacsony - Badacsonytördemic - Szigliget - Balatonederics - Balatongyörök - Vonyarcvashegy - Gyenesdiás - Kestel

Južna obala

Od istoka prema zapadu:

Balatonakarattya - Balatonaliga - Balatonvilágos - Sóstó - Szabadifürdő - Siófok - Széplak - Zamárdi - Szántód - Balatonföldvár - Balatonszárszó - Balatonszemes - Balatonlelle - Balatonboglár - Fonyód - Bélatelep - Balatonfenyves - Balatonmáriafürdő - Balatonkeresztúr - Balatonberény - Fenékpuszta

Zanimljivosti

Bitka pod imenom Balatonska ofenziva (njem. Operation Frühlingserwachen) se odigrala tijekom Drugog svjetskog rata. Bitka je bila kontraofenziva njemačke 6. SS tenkovske divizije protiv nadolazeće Crvene armije. Odigrala se između 6. ožujka i 16. ožujka 1945. godine, a rezultirala je pobjedom Crvene armije.
Nekoliko Iljušina je nađeno i izvučeno iz jezera, što je ostatak sovjetske okupacije Mađarske.

Literatura

Pongrác Galsai: Der Balaton. Landschaft und Geschichte, Corvina Verlag, Budapest, 1978, ISBN 3876807492
László Trunko: Sammlung geologischer Führer Band.91, 2000, ISBN 344315073X
Anasztázia Koncz: Balaton: Bildband, Corvina Verlag, Budapest, 1986, ISBN 963-13-2206-8
Francé, R.: Balaton-Ausschuß der Ungarischen Geographischen Gesellschaft: Resultate der wissenschaftlichen Erforschung des Balatonsees, Wien, Commissionsverlag