Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Pokrajine Kraljevine SHS nakon utvrđivanja vanjskih granica 1920. godine

Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca su bile privremene teritorijalne jedinice, koje su postojale od 1918. do 1922, dok su neke postojale do 1924. i 1925. Niže upravno-teritorijalne jedinice tada su činili okruzi ili županije, srezovi ili kotari i općine. Narednom teritorijalnom promjenom su 1922. umjesto pokrajina i okruga osnovane 33 oblasti.

Pokrajine

Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca[1]
Pokrajina		Glavni grad	Površina	Broj stanovnika
Srbija	Srbija	Beograd	-	4.133.478
	Severna Srbija	Beograd	-	2.656.731
	Južna Srbija	Skoplje	45.717	1.476.747
Crna Gora		Podgorica	9.668	199.227
Bosna i Hercegovina		Sarajevo	51.199	1.890.440
Dalmacija		Split	12.732	620.432
Hrvatska i Slavonija		Zagreb	43.822	620.432
Slovenija		Ljubljana	16.197	1.054.919
Banat, Bačka i Baranja		Novi Sad	19.702	1.346.527

Teritorije pokrajina su uglavnom sa manjim promjenama preuzete iz bivših država.

• Srbija
  • Sjeverna Srbija
  • Južna Srbija
• Crna Gora
• Bosna i Hercegovina
• Dalmacija
• Hrvatska i Slavonija (Hrvatska, Slavonija, Srem, Međumurje, ostrvo Krk sa općinom Kastav)
• Slovenija (Slovenija sa Prekomurjem)
• Banat, Bačka i Baranja (Vojvodina)

Crna Gora i Banat, Bačka i Baranja su u sastav Kraljevine SHS ušle nakon prethodnog ujedinjenja sa Kraljevinom Srbijom, a ostale pokrajine (Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Hrvatska i Slavonija, te Slovenija) preko Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Pokrajine iz Države SHS su imale svoje vlade, a pokrajine iz Kraljevine Srbije (Vojvodina, Srbija i Crna Gora) su bile u neposrednoj nadležnosti centralne vlade u Beogradu.^[2]

Okruzi i županije

Okruzi i županije Kraljevine SHS (1921 – 1922)

Okruzi Srbije:

• Okruzi Sjeverne Srbije:
  • Beogradski, Valjevski, Vranjski, Kragujevački, Krajinski, Kruševački, Moravski, Niški, Pirotski, Podrinjski, Požarevački, Rudnički, Smederevski, Timočki, Toplički, Užički i Čačanski
• Okruzi Južne Srbije:
  • Beranski, Bjelopoljski, Bitoljski, Bregalnički, Zvečanski, Kosovski, Kumanovski, Metohijski, Ohridski, Pljevaljski, Prizrenski, Prijepoljski, Raški, Skopski, Tetovski i Tikveški.
• Županije Banata, Bačke i Baranje:
  • 1918-1919: Torontalska, Bačko-bodroška, Tamiška, Baranjska
  • 1920: Baranjska, Bačko-bodroška, Torontalsko-tamiška
  • 1921: Bačko-Baranjska, Torontalsko-tamiška (Banatska)
• Županije Hrvatske i Slavonije:
  • Bjelovarsko-križevačka, Varaždinska (sa Međimurjem), Virovitička, Zagrebačka, Ličko-krbavska, Modruško-riječka (sa ostrvom Krk i općinom Kastav), Požeška i Sremska
• Okruzi Bosne i Hercegovine:
  • Banjalučki, Bihaćki, Mostarski, Sarajevski, Travnički i Tuzlanski.
• Okruzi Crne Gore:
  • Andrijevički, Barski, Kolašinski, Nikšićki, Podgorički i Cetinjski.

Slovenija i Dalmacija su administrativno bile podijeljene samo na srezove (kotare), osim sudske podjele koja je odgovarala okruzima i županijama u drugim pokrajinama.^[3]

Postupak likvidacije pokrajinskih uprava

Postupak likvidacije pokrajinskih uprava izvršen je ovim redoslijedom:

• u Bosni i Hercegovini pokrajinska uprava službeno je ukinuta 25. februara 1924,
• u Dalmaciji 18. jula 1924,
• u Sloveniji 3. decembra 1924,
• u Hrvatskoj i Slavoniji 22. januara 1925. godine.^[4]

Također pogledajte

• Administrativne podjele Jugoslavije

Reference

1. Rezultati popisa stanovništva Kraljevine SHS 1921.
2. Branko Petranović, Istorija Jugoslavije 1918–1988, knjiga prva, Beograd, 1988, str. 92.
3. (1924) Statistika izbora narodnih poslanika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca održanih 18. marta 1923. godine. Beograd
4. TOKOVI ISTORIJE Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije

Literatura

• Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.

Vanjski linkovi

• Rezultati Popisa stanovništva Kraljevine SHS 1921