|
Personalna unija
| Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih. Te države su potpuno odvojene, s obzirom na njihove unutrašnje i vanjske poslove. One su samostalne u pravom smislu riječi, a sama unija nije država.
Personalna unija se dakle sastoji od dva ili više entiteta koji se međunarodno smatraju odvojenim državama, ali dijele istog državnog poglavara —te stoga također dijele samo političke djelatnosti vezane uz državnog poglavara i rijetko izvanredno malo ostalih. Personalnu uniju ne smije se poistovjetiti s federacijom (poput Sjedinjenih Američkih Država), koje se međunarodno smatraju pojedinačnom državom.
Personalne unije mogu nastati iz vrlo različitih razloga opsega od skoro slučajnosti (princeza koja je već udata za kralja nasljeđuje očevu krunu i postaje vladajućom kraljicom, a njihovo dijete nasljeđuje krune obiju zemalja) do praktički aneksije (gdje se presonalna unija ponekad vidi kao način sprječavanja ustanaka). One također mogu biti zakonske (ustavi država jasno izražavaju da će se udružiti zajedno) ili nezakonske (u kojem slučaju mogu lako biti prekinute, naprimjer različitim nasljednim pravilima).
Budući da se predsjednike republika redovno bira između građana države o kojoj se radi, personalne su unije gotovo isključivo pojava u monarhijama. S opadanjem njihova broja tokom 20. vijeka, personalne unije su postale prilično rijetke. Ondje gdje postoje, najznačajnije među Kraljevstvima Commonwealtha, većinom su danas ceremonijalne, dok generalni guverner, po teoriji predstavnik državnog poglavara, ima samo marginalnu političku moć, te se imenuje i mora slušati savjet mjesnog poglavara vlade.
Između personalnih unija i federacija postoji nekakvo sivo područje, jer jedno obično preraste u drugo. Ovaj članak pokušaj je popisivanja historijskih i suvremenih personalnih unija.
Antigva i Barbuda
- Od 1981. nakon sticanja nezavisnosti, kraljevstvo Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. godine, ujedinjuje Antigvu i Barbudu s Australijom, Bahamima, Barbadosom, Belizeom, Grenadom, Jamajkom, Kanadom, Novim Zelandom, Papuom Novom Gvinejom, Solomonskim Otocima, Svetom Lucijom, Svetim Kristoforom i Nevisom, Svetim Vincentom i Grenadinima, Tuvaluom i Ujedinjenim Kraljevstvom.
- Također su bili ujedinjeni Cejlon (sada Šri Lanku; 1948–1972), Fidži (1970–1987), Gambiju (1965–1970), Ganu (1957–1960), Gvajanu (1966–1970), Indiju (1877–1950, antedatirajući Commonwealth), Irsku (1931–1936/1949), Južnu Afriku (1931–1961), Keniju (1963–1964), Malavi (1964–1966), Maltu (1964–1974), Mauricijus (1968–1992), Nigeriju (1960–1992), Pakistan (1947–1956), Sierra Leone (1961–1971), Tanganjiku (sada Tanzaniju; 1961–1962), Trinidad i Tobago (1962–1976) i Ugandu (1962–1963). Nisu svi navedeni bili u personalnoj uniji između Antigve i Barbude i spomenutih zemalja jer su prestali biti kraljevstva Commonwealtha prije nezavisnosti Antigve i Barbude, ali su ipak zbog sažetosti ovdje uključeni.
- Djelomična personalna unija s Andorom od 1607. (francuski predsjednik jedan je od državnih poglavara Andore)
- Personalna unija s Poljskom od 1370. do 1382. pod vladavinom Ludovika I. To se razdoblje u poljskoj historiji ponekad naziva Andegawenska Poljska. Ludovik je naslijedio poljsko prijestolje od svog dajdže, Kazimira III. Nakon Ludovikove smrti poljski plemići (šljahta) su odlučili da prekinu personalnu uniju jer nisu više željeli da se vlada iz Mađarske, pa su odabrali Ludovikovu mlađu kćer Jadvigu kao svoju novu vladaricu, dok je Mađarsku naslijedila njegova starija kćer Marija.
- Personalna unija s Austrijom od 1867. do 1918. (dvojna monarhija Austro-Ugarske) pod vladavinom Franje Josipa i Karla IV (zapravo to je bila prije dinastička unija, a ne personalna unija.)
- Kneževstva s vlastitim pravilima o nasljeđivanju.
Također pogledajte
|
|
