Opera buffa (bosanski: "komična opera") je vrsta komične opere porijeklom iz Napulja iz sredine 18. vijeka. Njen razvoj dolazi od intermeca (intermezzi), sviranih u pauzama između činova u ozbiljnim operama. Radnje u opera buffa su usredsređene na dvije grupe likova: komična grupa muških i ženskih ličnosti i par (ili više parova) ljubavnika. Dijalog se pjeva. Opersko finale koje je obično dugo, formalno organizovan zaključak operskog čina, uključujući sve glavne ličnosti, razvijen je u operi buffa. Najranija opera buffa koja se i dalje redovno izvodi je "Služavka gospodarica" (ital. "La serva padrona") iz 1733. godine od Giovannija Battiste Pergolesija.
Opera buffa je opšti naziv za bilo koju operetu, a razlikuje se od francuske "opéra-bouffe".[1]
Ova vrsta opere je pisana na jeziku koji i obični ljudi mogu razumjeti.[2]
Opera buffa je vrsta lagane, komične opere, koja je bila u modi u Italiji sredinom 1700-ih.[2]
Ova vrsta opere nastavila je sa svojim razvojem još iz vremena Baroka, ali je više bila proizvod klasične opere nego tzv. "opere seria". Započela je kao vrsta intermeca (zabava u pauzama između činova u operi seria). Likovi su obično savremeni i
često prikazuju tzv. niže klase ili mješavinu niže i gornje klase (niža klasa obično dominira na neki način, često sa ulogom služavke koja nadmudruje svog gospodara, gdje su klasna i polna pripadnost dvije važne teme koje se još koriste u operi buffa). Arije su neko vrijeme bile u "da capo" obliku, ali su se postepeno promijenile postajući više kao dio cjeline u operi pod utjecajem sve većeg broja muzičara u ansamblima. Ansambli su korišteni kod završetka činova u operi pojačavajući dramu u radnji i noseći radnju naprijed.
Za razliku od "opere seria" gdje je odnos između akcije u radnji (izražen u recitativu) naspram arije kao pauze u akciji gdje se izražavaju duboke emocije u potpunosti (ili skoro u potpunosti) napušten u korist dramske strukture u kojoj svi muzički elementi (recitativ, arija i ansambl) nose akciju u operi prema naprijed.[3]
Primjeri
Nekoliko opera iz ove kategorije se redovno izvode u glavnim operskim kućama i lokalnim kompanijama poput:
"Figarova ženidba", "Così fan tutte" i "Čarobna frula" od Mozarta,
