Nada Klaić (Zagreb, 21. juli 1920 – Zagreb, 2. august 1988)[1]) hrvatska je historičarka[2] i pisac historije Bosne. Znatan dio njenog rada bio je posvećen kritici srednjovjekovnih izvora.[2]
Biografija
Nada Klaić je rođena 21. jula 1920. u Zagrebu. Završila je studij historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu radila je od 1943. prošavši sva zvanja.[1] Doktorirala je 1947. sa temom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića. Nada Klaić umrla je 2. augusta 1988. u Zagrebu.
Od 1954. bila je privatni docent, a od 1969. redovita profesorica na katedri za hrvatsku historiju.[2][1] Bavila se razdobljem od doseljavanja Slavena do 19. stoljeća.[2] Hrvatsku je medievalistiku obogatila raspravama iz društvene historije,[2] a u knjizi Historija naroda Jugoslavije II (1959.) napisala je sveobuhvatan prikaz hrvatske historije u ranom novom vijeku, u koju su uključeni elementi privredne i društvene historije.[2]
Posebnu pažnju obraćala je historiji gradova, o čemu je objavila niz rasprava i knjiga: Zadar u srednjem vijeku do 1409. (suautor Ivo Petricioli, 1976.), Zagreb u srednjem vijeku (1982.), Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku (1983.), Trogir u srednjem vijeku: javni život grada i njegovih ljudi (1985.), Koprivnica u srednjem vijeku (1987.).[2]
Niz rasprava napisala je o bunama i socijalnim sukobima, a rezultate je sabrala u knjizi Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću (1976.).[2] Svoje ocjene o ulozi pojedinih velikaša iznijela je u knjigama Posljednji knezovi Celjski u zemljama Svete Krune (Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. Krone), (1982.) i Medvedgrad i njegovi gospodari (1987.).
Baveći se različitim segmentima hrvatske srednjovjekovne historije napisala je nekoliko stotina naučnih radova, a njene sinteze hrvatske historije predstavljaju je najvećim hrvatskim historičarem druge polovine 20. vijeka (Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku; Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku;[2]Povijest Hrvata u srednjem vijeku).[2]
Interes Nade Klaić za historiju srednjovjekovne Bosne izražen je kroz nastojanje da se prikaže politička samostalnost srednjovjekovnih bosanskih vladara. Njeni rezultati sumirani su u knjizi Srednjovjekovna Bosna (Zagreb 1989, drugo izdanje 1994.), koja je imala značajan uticaj na razvoj historiografije o srednjovjekovnoj Bosni, naročito u postavci historije Bosne u ranom srednjem vijeku.
Bibliografija
Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića, 1946.
Tekst u Historija naroda Jugoslavije II, 1959.
Problem Zvonimirove smrti u novijoj literaturi, Historijski zbornik 15, Zagreb 1962, 271-288.
O legendarnoj smrti kralja Zvonimira, Istorijski zapisi XVI/2, Titograd 1963, 229-270.
Problem vrhovne vlasti nad Dalmacijom do početka XV. stoljeća, Zbornik Zadar, Zagreb 1964, 141-168.
Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara, 1965.
Historia Salonitana maior, Beograd 1967.
Pregled izvora i historiografije za hrvatsku povijest do XII stoljeća, Zagreb 1967.
Historijska uloga Neretvanske kneževine u stoljetnoj borbi za Jadran, Makarski zbornik 1, Makarska 1971, 121-168.
Hrvatski vladari i bizantska Dalmacija, Radovi ANU BiH XVIII/15, Sarajevo 1972, 143-172.
Izvori za hrvatsku povijest do 1526, Zagreb 1972.
Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1972.
Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976.
Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću . 1976.
Zadar u srednjem vijeku do 1409, 1976.
Zagreb u srednjem vijeku, 1982.
Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. Krone, 1982.
Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, 1983.
Trogir u srednjem vijeku: javni život grada i njegovih ljudi, 1985.
Talan, Andreja; Treskanica, Stefan (oktobar 2009). "Nada Klaić (1920.-1988.)"(PDF). Pro Tempore (jezik: Croatian) (6–7): 370–375. Pristupljeno 1. 12. 2014.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
Marčinko, Mato (2000), "Podrijetlo i dolazak Hrvata (Pretpostavke i osvrti te njihove kritike)" [The origin and arrival of Croats (Assumptions and reviews, and their critics)], Indoiransko podrijetlo Hrvata [Indo-Iranian origin of Croats] (jezik: Croatian), Naklada Jurčić, ISBN953-6462-33-8CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
Dejan Zadro – Tomislav Galović, Bibliografja Nade Klaić (1920.-1988.), Nada Klaić i njezin znanstveni i nastavni doprinosrazvoju historiografje, Zbornik radova sa znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Zagrebu 29.-30. studenog 2013. godine, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti-Društvo za hrvatsku povjesnicu-Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2014, 523-592. [1]
Neven Budak, Nada Klaić (1920-1988), Obavijesti HAD XX/3, Zagreb 1988, 64-65.
Ferdo Gestrin, Prof. dr. Nada Klaić (1920-1988), ZČ 42/3, Ljubljana 1988,
Ivo Goldstein, Prof. Nada Klaić, HZ 41, Zagreb 1988, 409-410.
Ivo Goldstein, Nada Klaić - borac za povijesnu istinu, "Klaić Nada, Srednjovjekovna Bosna", GZH, Zagreb 1989, 334-344.
Ivo Goldstein, Nada Klaić - borac za povijesnu istinu, "Klaić Nada, Srednjovjekovna Bosna", Eminex, Zagreb 1994, 267-275.
Edis Hadžić, Golijard 20. stoljeća (Nada Klaić), Zapis I/1, Tuzla 1999, 23.
Esad Kurtović, Susret s Bosnom. Nada Klaić (1920-1988), BF VI/9, Sarajevo 1998, 240-249. [2][mrtav link]
Lujo Margetić, Naše primorje u djelima Nade Klaić, ZPFR 2, Rijeka 1981, 281-283.
Rade Mihaljčić, Klaić Nada, “Enciklopedija srpske istoriografije (priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 435-436.
Ivo Petricioli, In memoriam, prof. dr. Nada Klaić, Narodni list XXXVII (126)/1909 (7609), Zadar 13.08. 1988, 8.
Tomislav Raukar, Nada Klaić, povjesničar hrvatskog srednjovjekovlja, CCP XII/21, Zagreb 1988, 197-200.
Tomislav Raukar – Ivan Kampuš, Bilješka, “Nada Klaić, Povijest Hrvata u srednjem vijeku”, Globus, Biblioteka Posebna izdanja, Zagreb 1990, 454.
Ludwig Steindorf, Klaić Nada (21.VII. 1920-2.VIII. 1988), Südostforschungen 47, München 1988, 259-260.
Snježana Vasilj, Profesor za pamćenje. Nada Klaić 1920-1988, Odjek XLI/19, Sarajevo 1988., 21.
Ignacij Voje, Beseda o avtorici, “Nada Klaić, Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. krone”, Celjski zbornik, Posebno izdanje-Zgodovinsko društvo Ljubljana, Celje 1982, 129-130.
