Međunarodna agencija za atomsku energiju

Međunarodna agencija za atomsku energiju
Zastava
Glavno sjedište		Beč
Službeni jezik		arapski, engleski, francuski, kineski, ruski, španski
Broj zemalja članica		177[1]
Zakonodavstvo
Datum osnivanja		29. juli, 1957
Veb-sajt		www.iaea.org

Međunarodna agencija za atomsku energiju (eng. International Atomic Energy Agency - IAEA) je međunarodna organizacija i specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija čija je svrha razvoj nuklearne energije u miroljubive svrhe kao i ograničenje upotrebe nuklearne energije u vojne svrhe pa i u izradu nuklearnog naoružanja. Agencija je osnovana kao samostalna organizacija 29. jula 1957. godine sa sjedištem u Beču. Iako je osnovana nezavisno od Ujedinjenih nacija na osnovu međunarodnog ugovora, IAEA statuta, agencija o svom radu izvještava i Generalnu skupštinu i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. IAEA ima dva regionalna ureda koji se nalaze u Torontu, u Kanadi i u japanskom Tokiju te tri laboratorije u: Beču i Seibersdorfu u Austriji i u Monaku.

Agencija je 2005. godine zajedno je sa svojim generalnim direktorom Mohamedom El-Baradeijem dobila Nobelovu nagradu za mir. Službeni jezici organizacije su: engleski, francuski, arapski, kineski, ruski i španski.

Članstvo

  Države članice

  Države sa odobrenim članstvom

  Države koje su isključene iz članstva

  Države nečlanice

Agencija trenutno ima 177 država članica.^[1] Većina članica UN-a su članice i ove agencije. Kape Verdeu, Tongi i Brunejima, kao nečlanicama, biće odobreno članstvo i postat će članice čim ostvare neophodne zakonske instrumente. Dvije države su se povukle iz članstva a to su: Sjeverna Koreja (članica u periodu 1974-1994) i Kambodža koja je povukla svoje članstvo 2003. godine i ponovo se pridružila 2009. godine.

Misija

Misija Međunarodne agencije za atomsku energiju se obično opisuje posredstvom tri pravca djelovanja:

• Korištenje u mirnodopske svrhe: Promovisanje upotrebe nuklearne energije od strane država članica u mirnodopske svrhe,
• Zaštitne mjere: Implementacija zaštitnih mjera kako bi se osiguralo da se nuklearna energija ne koristi u vojne svrhe, i
• Nuklearna sigurnost: Promocija visokih standarde za nuklearnu sigurnost^[2]

Bečki međunarodni centar, lokacija sjedišta IAEA

Odnosi međunarodne politike u radiološkoj zaštiti

IAEA klasificira sigurnost kao jedan od svoja tri najveća prioriteta. Troši 8,9 posto od svojih 352 miliona eura (469 miliona dolara) redovnog budžeta u 2011. za obezbjeđenje postrojenja od nesreća. Njegovi resursi se koriste za druga dva prioriteta: tehnička saradnja i sprječavanje širenja nuklearnog oružja.^[3]

Počevši od 1986. godine, kao odgovor na eksploziju nuklearnog reaktora i katastrofu u blizini Černobilja u Ukrajini, IAEA je povećala svoje napore na polju nuklearne sigurnosti.^[4] Isto se dogodilo nakon katastrofe u Fukušimi 2011. godine u Fukušimi u Japanu.^[5]

Laboratorijski tehničar u IAEA-inoj jedinici za uzgoj biljaka u Seibersdorfu provjerava bočicu koja sadrži mladu biljku banane

"UNO City" je drugo ime za bečki poslovni kompleks u kojem se nalazi sjedište IAEA

Stručnjaci IAEA-e u nuklearnoj elektrani 4 Fukushima Daiichi

Također pogledajte

• CERN

Reference

1. "List of Member States". www.iaea.org (jezik: engleski). 8. 6. 2016. Pristupljeno 25. 9. 2023.
2. http://www.iaea.org/About/mission.html
3. Jonathan Tirone (9. 12. 2011). "UN Atomic Agency Funds Anti-Terrorism, Not Safety". Bloomberg News.
4. Fischer, David (1997). History of the International Atomic Energy Agency: The First Forty Years (PDF). Vienna, Austria: International Atomic Energy Agency. str. 2, 108–109. ISBN 978-92-0-102397-1. Arhivirano (PDF) s originala, 16. 9. 2003. The Three Mile Island accident and especially the Chernobyl disaster persuaded governments to strengthen the IAEA's role in enhancing nuclear safety.
5. "IAEA Nuclear Safety Action Plan Approved by General Conference". International Atomic Energy Agency. 22. 9. 2011. Pristupljeno 2. 11. 2013.

Vanjski linkovi

• Službena stranica agencije