Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.
U kolonijalnom razdoblju dio Francuske zapadne Afrike, Gvineja je umnogome tipična afrička država. Zajednica je više naroda koji su prisutni i u susjednim zemljama: do 1984. dominirao je narod Malinke (Mandingo) čiji je pripadnik bio prvi predsjednik Sékou Touré, a od tada vodeću ulogu ima narod Susu iz kojeg potiče današnji predsjednik Lansana Conté; najmnogoljudniji su Fulani (Peuhl). Islam je religija gotovo cijelog stanovništva. U postkolonijalnom razdoblju politički sistem Gvineje bio je stabilan (samo dva predsjednika), ali autoritaran. Predsjednik Conté dopustio je u devedesetim godinama 20. vijeka nekoliko višestranačkih izbora koji nisu doveli do promjene vlasti. Krajem desetljeća ponovno su ojačale autoritarne tendencije.
Samo se 20% stanovnika ne bavi poljoprivredom, ali nepoljoprivredni sektor ostvaruje 75% BDP-a. Rudarstvo donosi većinu izvoznih prihoda – Gvineja je drugi po veličini izvoznik boksita i posjeduje 30% svjetskih rezervi. Važno je i dobijanje zlata i dijamanata. BDP je u 2004. iznosio 2.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Etimologija
Gvineja je dobila ime po regiji Gvineja. Gvineja je tradicionalno ime za regiju Afrike koja se nalazi uz Gvinejski zaliv. Prostire se na sjever kroz šumovite tropske regije i završava na Sahelu. Izraz Gvineja dolazi direktno od portugalske riječi Guiné, koja se pojavila sredinom 15. vijeka, a odnosi se na zemlje naseljene Gvinejom, generički izraz za crne afričke narode južno od rijeke Senegal, za razliku od "tawny" Zenaga Berbera iznad njega, kojega su zvali Azenegues ili Mavri.[6]
![[icon]](Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small}
.svg)
