Vladislav Kotromanić (1295 - 1354, Bobovac) je bio srednjovjekovni bosanski princ i bosanski knez te veliki suvladar bana Stjepana II, de facto vladar Bosne od 28. septembra 1353. do kraja 1354. godine .
Bio je sin Stjepana I Kotromanića i Jelisavete Nemanjić, kćerke srpskog kralja Dragutina i ugarske princeze Katarine.Vladislav je rođen 1295. godine. Vladislav je imao dvije sestre i petero braće. Vlast je neslužbeno dijelio sa starijim bratom Stjepanom II koji je nakon smrti njihovog oca postao ban . Njihova vladavina dovela je do najveće teritorijalne ekspanzije Bosne.
Bio je oženjen Jelenom Šubić Bribirskom iz hrvatske plemićke porodice Šubića. S njom je imao dvoje poznate dijece:
Predpostavlja se da je Vladislav s Jelenom imao i kćerku
- Katarinu, ali postoji mišljenje da je ona bila i kćerka njegovog brata Stjepana II.
Predpostavlja se, kao jedna od tri mogućnosti, da je njegov vanbračni sin bio i
- Dabiša, koji će kasnije naslijediti Tvrtka I, kao kralj Bosne.[1] U sukobu braće oko titule bana, Dabišao je bio na strani Vuka.
Vjenčanje Vladislava i Jelene je opet zbližilo moćne porodice Kotromanića i Šubića,[2] a obavio ga je trogirski biskup Lampridi. [1] Kako su Vladislav i Jelena bili u drugom i trećem koljenu srodstva, bio je potreban otpust od pape kako bi brak bio valjan u očima Rimokatoličke crkve. Za taj otpust se niko nije pobrinuo, iako je papa ranije dao otpust za brak Vladislavova brata i ortenburške grofice Elizabete na zahtjev bana Mladena II Šubića, što je Vladislavov brak s Jelenom činilo neispravnim prema kanonskom zakonu. [2][1]
Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se 1353. godine odrekao nasljednih prava u korist svoga petnaestogodišnjeg sina Tvrtka I, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana II kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja.[3][4] Vladislav je umro1354 . godine , najvjerovatnije u Bobovcu.
Reference
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Dominik Mandić, Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978.
- ↑ 2,0 2,1 Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942.
- ↑ John Van Antwerp Fine, The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century, Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.
- ↑ Ante Čuvalo, Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina, Scarecrow Press, 2007.
