Vardan I od Partije bio je vladar Partskog Carstva od 40. do 45. n.e. Naslijedio je oca Artabana, ali mu je gotovo cijela vladavina bila obilježena borbom protiv brata Gotarza, glavnog suparnika za prijestolje.
Vardan je oko godine 43. pokorio Seleukiju na Tigrisu, dotada najveći grad Carstva koji se, koristeći dinastijski metež među Arsakidima, kraljevskoj vlasti opirao gotovo sedam godina. To je izazvalo opadanje Seleukije, a od čega je profitirao Ktesifon, naselje na lijevoj obali Tigrisa, nasuprot Seleukije. Prema Amijanu Marcelinu upravo je Vardan osnovao to naselje koje će brzo postati prijestolnicom Carstva.
Vardan se potom počeo pripremati na pohod na Armeniju, ali je na kraju od njega odustao, smatrajući da se ne može suprotstaviti rimskim legijama. U međuvremenu ga je privremeno svrgnuo Gotarz, te se morao skloniti na istok u Baktriju gdje je digao novu vojsku te s njom porazio Gotarzove Dahe i ponovno došao na prijestolje. Međutim, oko 45. ili 47. je ubijen prilikom lova, te je Gotarz došao na vlast.
U Životu Apolonija iz Tijane se spominje kako je upravo Vardan Apoloniju iz Tijane dao pisma sa jamstvom slobodnog prolaza te mu tako omogućio da dođe na dvor indo-partskog kralja Fraota.
Reference
- Josephus, Jevrejske starine, xx, 3, 4.
- Tacitus, Anali, xi, 9, 10.
- Ammianus Marcellinus, Res Gestae, xxiii, 6, 23.
