Prikaz trojice mudrih majmuna na hramu Tōshō-gū u gradu Nikkō.
Tri mudra majmuna (japanski: 三猿, san'en ili sanzaru, ili 三匹の猿, sanbiki no saru, doslovno "tri majmuna"), nekad nazivani i tri mistična majmuna,[1] ili Sanzaru, su personificirana maksima. Zajedno, njih trojica utjelovljuju izreku "ne vidim zlo, ne čujem zlo, ne govorim zlo".[2] Trojica majmuna su Mizaru, koji si pokriva oči i ne vidi zlo; Kikazaru, koji si pokriva uši i ne čuje zlo; i Iwazaru, koji si pokriva usta i ne govori zlo. Ponekad je njima troma pridružen i četvrti majmun, Shizaru, koji ima prekrižene ruke i simbolizira načelo "ne činim zlo".
Postoje brojne interpretacije simbolike majmuna i maksime koju utjelovljuju, među kojima je i ona kako utjelovljuju moralnu vertikalu dobrog uma, govora i djelovanja. Na Zapadu pak, fraza često ima negativnu etičku konotaciju i označava osobe i situacije gdje se progledava kroz prste onima kojima se ne bi smjelo.[3]
Jedna zanimljivost je kako se majmuni, na engleskom jeziku, često nazivaju Mizaru,[4]Mikazaru[5] i Mazaru,[6] no posljednja dva imena su izmijenjena i nemaju veze s japanskim izvornikom.[7][8]
Izvor koji je popularizirao ovu maksimu je rezbarija iznad vrata slavnog hrama Tōshō-gū datira iz XVII. stoljeća. Rezbarije je izradio Hidari Jingoro, a vjeruje se kako su predstavljale Konfucijev moralni kodeks, koristeći majmuna kao simbol ljudskog životnog ciklusa. Izrezbareno je ukupno 8 ploča, a tri majmuna prikazana su na ploči 2. Sama ideja vjerojatno je u Japan stigla preko kineskihTendai-budista tokom Nara perioda. Predloženo je da tri majmuna predstavljaju temeljene dogme tzv. "Srednje škole" te budističke sekte.
Ipak, najpoznatiji primjeri legende prisutni su kroz narodne običaje Kōshin vjerovanja. Kōshin je narodno vjerovanje s elementima kineskog taoizma i starih šintoističkih utjecaja. Osnovali su ga Tendai budisti u X. stoljeću. Kōshin je iza sebe ostavio niz kamenih spomenika, na kojima su prikazi trojice majmuna bili česti prikazi.
"Tri mistična majmuna" su opisani kao "pratitelji Sarute Hita no Mikota, odnosno Kōshina, boga puteva" u japanskoj mitologiji.[10] Festival u čast boga Kōshina održavao se, uvijek, šezdesetog dana u kalendaru. Predloženo je da se tokom tog festivala nečija zlodjela mogu prijaviti Raju, a da su upravo tri mudra majmuna personifikacija svega lošega što je pojedinac učinio u posljednjih 59 dana.
Prema drugim izvještajima, tri majmuna dovodila su do toga da Sanshi i Ten-Tei ne vide, ne čuju i ne govore o nečijim zlodjelima. Sanshi (三尸) su tri crva koja žive u svačijem tijelu i vode računa o dobri, a posebice o zlim djelima koje netko učini. Svakih 60 dana, na noć zvanu Kōshin-Machi (庚申待), Sanshi će napustiti tijelo i otići do Ten-Teija, nebeskog boga, te mu ispričati sve što je osoba radila. Ten-Tei će tada odlučiti treba li kazniti osobu, a kazne su se kretale od bolesti, skraćivanja života ili, u ekstremnim slučajevima, instantne smrti. Oni koji prakticiraju Kōshin, a činili su zla djela, nastojat će ne spavati tokom Kōshin-Machija. To je jedini način da se Sanshi spriječe da napuste tijelo i odu do Ten-Teija.
Značenje
Mizaru
Kikazaru
Iwazaru
Jednako kao što postoje nejasnoće oko porijekla izraza, postoje brojna tumačenja i same maksime koju oni predstavljaju:
U sklopu budističke misli, majmuni simboliziraju izbjegavanje zlih misli.[3]
Na Zapadu, i izraz i majmuni se često koriste za označavanje situacija u kojima se odgovorni odriču moralne obveze i ignoriraju, ili se prave da tako čine, nekorektnosti što se događaju u njihovoj blizini.[3][12]
Subodha Gupte: Gandhijeva tri majmuna (2012.); Doha, Katar
Tri mudra majmuna, kao i izreka za koju stoje, poznati su diljem Azije i Zapada. Bili su česti slikarski motiv, primjerice na ukiyo-e slikama Keisaija Eisena, a jednako često se koriste u suvremenoj kulturi.
Indijski vođa Mahatma Gandhi bio je poznat po životnom stilu kojim je odbacio posjedovanje materijalnih dobara, no imao je jednu izminku - kipić trojice majmuna. Danas, uvećani prikaz trojice majmuna nalazi se u sklopu Sabarmati Ashrama, samostana u kojem je Gandhi živio od 1915. do 1930. i iz kojeg je započeo Marš soli. Gandhijev je kipić takđer inspirirao postmodernu statutu Subodha Gupte, Gandhijeva tri majmuna.[13]
