Trg hrvatskih velikana (Zagreb)

Zgrada HNB-a na Trgu hrvatskih velikana 3 u Zagrebu

Trg hrvatskih velikana je jedan od središnjih trgova u Zagrebu. Urbanistički je oblikovan regulacijskim planom iz 1923., kao ulaz u tada novi istočni dio grada. Zapadnom stranom trga prolazi Draškovićeva ulica, sa sjeverne strane prema istoku počinje Martićeva, a sredinom trga prolazi promet i tramvajska pruga u Račkoga ulicu prema Trgu žrtava fašizma.

Imena

Trg je 1928. nazvan Trgom Burze, od 1941. do 1945. zvao se Trg münchenskih žrtava, od 1946. Trg Jože Vlahovića, od 1990. ponovno Trg Burze, a 2001. dobio je današnje ime.

Opis

Do kraja Prvog svjetskog rata taj prostor nije bio izgrađen, a na njemu se nalazilo sajmište. Trg je oblikovan dvjema simetrično postavljenim monumentalnim zgradama, izgrađenim 1927., palačom Burze, djelom arhitekta Viktora Kovačića (danas Hrvatska narodna banka) i zgradom u kojoj se danas nalazi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, djelom arhitekta Aladara Baranyaija.

Zapadnu stranu trga čine četverokatne kuće u nizu Draškovićeve ulice. Na uglu Jurišićeve ulice je stambeno-poslovn-trgovačka modernistička zgrada arhitekta Bele Auera iz 1929., a do nje je zgrada arhitekta Pavla Deutscha iz 1931. godine. Na sjevernoj strani trga, na uglu Draškovićeve je poslovno-stambena zgrada Janeković arhitekta Huge Ehrlicha iz 1928. Dalje slijedi niz zgrada koje se nastavljaju u Martićevu ulicu.

Trg je 1995. uređen s dvjema velikim trokutastim fontanama (arhitekt Mihajlo Kranjc) ispred zgrada Hrvatske narodne banke i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Literatura

• Zagrebački leksikon (M-Ž). "LZMK", Zagreb 2006. godina, str. 430.-431.