Trentino-Južni Tirol

Autonome Region Trentino-Südtirol
Regione Autonoma Trentino-Alto Adige
Region Autonòma Trentino-Südtirol

Glavni grad	Trento
Predsjednik	Lorenzo Dellai
Pokrajine	Bolzano Trento
Broj općina	339
Površina	13.619 km²
	11. u Italiji (4.5 % Italije)
Stanovništvo (2003 procjena.)  - Ukupno  - Poredak  - Gustoća	950,495 16. (1.6 %) 70/km²
Mapa pokazuje položaj regije Trentino-Južni Tirol u Italiji

Trentino-Južni Tirol (njemački i ladinski: Trentino-Südtirol, talijanski: Trentino-Alto Adige) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji. Sastoji se od dva područja: Trento, u kojem žive govornici talijanskog jezika i Južni Tirol, u kojem žive govornici njemačkog jezika. Ovo područje je bilo dio Austro-Ugarske do talijanske aneksije 1919. godine. Područje se zvalo Venezia Tridentina između 1919. i 1947. godine.

Historija

Bocen

Područje današnjeg Južnog Tirola su osvojili Rimljani 15. godine pne.. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, područje si podijelili Langobardi (Salorno), Alemani (Val Venosta) i Bavarci (od Bolzana do Brennera). Nakon stvaranja Svetog Rimskog Carstva pod Karlom Velikim, granica je sezala od Trenta, uključujući Bolzano (Bozen) i Venostu, dok je Vojvodstvo Bavarska dobilo ostatak teritorija.

Od 11. vijeka nadalje, djelom regije su upravljali prinčevi - biskupi Trenta i Bressanona (Brixena), pod patronatom careva Svetog Rimskog Carstva, koji su im dali veliku autonomiju na njihovim područjima ostatak je pripadao Tirolskoj grofoviji. 1363. godine, njegov zadnji vladar, Margareta od Gorice ga je predala Habsburgovcima. Regija je poprilično germanizirana u ranoj renesansi. Poznati pjesnici koji su pisali na njemačkom jeziku su bili iz ovog područja, kao: Walther von der Vogelweide i Oswald von Wolkenstein.

Dvije prinčevske biskupije su 1803. Lunévillskim mirom dane Habsburgovcima. Dvije godine kasnije, nakon austrijskog poraza u Bitci kod Austerlitza, regija je dana Napoleonovom savezniku Bavarskoj (Bratislavski mir, 1805. godine). Novi vladari su izazvali seljačku bunu, koju je vodio lokalni junak Andreas Hofer, pobuna je ugušena 1809. Nakon Napoleonovog poraza, 1815. godine, regija je vraćena Austriji. Talijanski naziv Alto Adige je stvoren za vrijeme francuske okupacije.

Tokom Prvog svjetskog rata, vodile su se velike bitke u Alpama između talijanskih i austrijskih snaga, a kontrola Južnog Tirola bila je strateški cilj. Propast austrijskih snaga je omogućila Italiji okupaciju, a poslije rata i pripajanje tog područja Sporazumom u Saint-Germainu.

Za vrijeme fašističkog režima Benita Mussolinija (od 1922. do 1943.), Južni Tirol je intenzivno prisilno talijaniziran i ime Tirol je zabranjeno, te se područje moralo oslovljavati kao "Venezia Tridentina". 1938. godine, Hitler i Mussolini su se dogovorili, da će njemačko govorno stanovništvo preseliti u neko područje pod njemačkom kontrolom, ali potpuno preseljenje nikad nije postignuto. Svejedno u ovom razdoblju su tisuće ljudi premješteno u Treći Reich, koji su se sa velikim poteškoćama poslije rata vratili u matičnu zemlju.

Trento

Nakon talijanske kapitulacije 1943. Saveznicima, regiju okupira Njemačka. Regija je reorganizirana i prezvana Alpenvorland i stavljena pod upravu Gauleitera Franza Hofera. Regija je uz pokrajinu Belluno anektirana od strane Trećeg Rajha, i pod njim je ostala do kraja rata. Italija je ponovno preuzela regiju 1945. godine.

U vrijeme donošenja novog talijanskog ustava, 1946. godine, Italija i Austrija su postigli dogovor o davanju velike autonomije regiji. Ustav je stavljen na snagu od 1947. Njemački i talijanski su proglašeni službenim jezicima, pa je njemački ponovno dopušten u školama. Svejedno ovaj dogovor nije bio dostatan ni njemačkom govornom stanovništvu ni austrijskog vladi, pa je porasla napetost između dviju zemalja. Ovo pitanje je doneseno i pred UN, 1960. godine. Ponovni pregovori u 1961. godini su propali, zbog terorizma kojeg su počeli provoditi separatisti.

Dogovor je postignut 1971. godine, dogovoreno je da će sporove u Južnom Tirolu rješavati Međunarodni sud pravde u Haagu. Također je dogovorena velika autonomija regije i dogovor da se Austrija neće miješati u južnotirolske unutarnje poslove. Dogovor je bio zadovoljavajući i separatističke prijetnje su prestale. Položaj regije je poboljšan i ulaskom Austrije u EU, 1995. godine, što je poboljšalo međugraničnu suradnju.

Geografske karakteristike

Provincije regije Trentino-Južni Tirol

Ova autonomna regija graniči sa Austrijom na sjeveru, kao i sa talijanskim regijama Lombardijom na zapadu i Veneto na jugu. Regija pokriva 13,619 km² izuzetno planinskog prostora Dolomita i južnih Alpa. Najprohodniji prolaz kroz Alpe, - Brennerski prijevoj se nalazi na sjeveru regije, na granici s Austrijom.

Privreda

Plodne doline regije omogućavaju proizvodnju vina, voća, mliječnih proizvoda i drveta. Industrijski se najviše proizvodi papir, kemikalije i metali. Regija je veliki izvoznik hidroelektrične energije. Turizam je vrlo važan za regiju, pogotovo skijaški turizam u dolini Gröden.

Stanovništvo

U regiji živi oko 940 000 ljudi (460 000 u Južnom Tirolu i 480,000 u Trentu). Najviše etničke skupine su govornici talijanskog (oko 60%) i govornici njemačkog (oko 35%), sa manjinom govornika ladinskog (5%). U Južnom Tirolu, većinski jezik je njemački (oko 68%) iako u glavnom mjestu Bocenu, tri četvrtine stanovništva govori talijanski.

U Trentinu, postoji mali broj govornika njemačkog jezika. Oni žive većinom u općini Lusern/Luserna i u četiri druge općineu dolini Bersntol/Mocheni, Također u regiji žive i govornici ladinskog u dolini Fassa. Nasuprot statusu u Južnom Tirolu u Trentinu manjinski jezici nisu zaštićeni.

Vanjske veze

Trentino-Južni Tirol na Wikimedijinoj ostavi

• Službena stranica na njemačkom i talijanskom
• Autonomija regije Arhivirano 2007-04-02 na Wayback Machine-u
• www.suedtirol.info Turističke informacije
• Karta regije Arhivirano 2006-10-22 na Wayback Machine-u
• ItalianVisits.com
• u regiji^{[mrtav link]}
• Webkamere regije Arhivirano 2006-05-22 na Wayback Machine-u
• Fotografije^{[mrtav link]}