Sveta Ljudmila (češki: Svatá Ludmila; cca. 860 – 15. septembar 921) je bila slavenska princeza, supruga Borživoja, prvog kršćanskog kneza Češke, najpoznatija kao baka kneza Vjenceslava. Rodila se kao kći slavenskog paganskog princa Slavibora. Zajedno sa mužem se oko 871. pokrstila, ali napori da novu vjeru proširi među podanicima ispočetka nisu imali uspjeha, pa su neko vrijeme bili u progonstvu. Nakon nekoliko godina su se Borživoj i Ljudmila vratili u Češku i počeli vladati iz Tetína. Borživoju je rodila sina Spitigneva koji je vladao poslije Borživojeve smrti. Poslije Spitigneva je na vlast došao njegov brat Vratislav. Kada je 921. Vratislav umro, Ljudmila je postala regent njegovom sinu Vjenceslavu. Uticaj Ljudmile na Vjenceslava je izazvao ljubomoru Vjenceslavove majke Drahomire, koja je unajmila dvojicu plemića - Tunnu i Gommonna - da Ljudmilu ubiju. To se dogodilo u zamku Tetin gdje su ubice, po predaji, Ljudmilu zadavile njenim velom. Vjenceslav je zbog tog zločina svoju majku dao prognati.
Ljudmila se danas slavi kao svetica i mučenica u Rimokatoličkoj i pravoslavnoj crkvi.
Izvori
- Pekar, J., Die Wenzels- und Ludmilla-Legenden und die Echtheit Christians (Prag, 1906).
- Christianus Monachus, "Vita et Passio sancti Venceslai et sanctae Ludmilae avae eius," in Magnae Moraviae Fontes Historici (Brno, 1967), 186-199.
- Ingham, N. W., "The Lost Church Slavonic Life of Saint Ludmila," in Studia Slavica Mediaevalia et Himanistica. Riccardo Piccio dicata. T. 1-2 (Roma, 1986), 349-360.
