Pärnu (estonski: Pärnu jõgi) je rijeka koja je svojom dužinom od 144 km, jedna od najvećih rijeka u Estoniji.[1]
Hidrologija
Pärnu izvire na Visoravni Pandivere iz jezera Roosna-Alliku (2,5 hektara) u Okrugu Järva.[1]
Od tamo teče prema jugozapadu do kanala Pärnu-Jägala, kojim se dobar dio voda pretače rijeci Jägali. Nakon tog protiče kroz akumulacijsko jezero Tarbja, zatim teče istočnim rubovima gradova Paide i Türi i nešto dalje kod grada Pärnu ima ušće u Riški zaljev.[1]
Porječje rijeke prostire se na površini od 6920 km² po okruzima; Järva i Pärnu, a prosječni godišnji protok na ušću je 50–65 m³/s.[1]
Utjecaj plime proteže se do ušća pritoke Reiu, pa je na toj dionici od nekih desetak km Pärnu dubok i preko 8 metara, pa mogu ploviti i prekooceanski brodovi.[1]
Hidroenergija rijeke odavno se koristi je za pogon vodenica i pilana i manufaturnu predionicu Sindi, a u novija vremena za proizvodnju električne energije; hidroelektrana Sindi 1904.-63 i hidroelektrana Särevere 1927.-41.
Još početkom 20. vijeka po rijeci su se splavarili trupci.[1]
Historija
Za kamenog doba sliv rijeke bio je najgušće naseljen kraj u Estoniji. U donjem toku rijeke su 1904. pronađeni brojni neolitski artefakti.
U srednjem vijeku rijeka se zvala Emajõgi ili po njemačkom Embecke.[1]
Reference
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 „Pärnu jõgi” (estonski). Eesti Entsüklopeedia. Pristupljeno 9.12.2021.
Vanjske veze
