Savremene kineske prefekture su relativno nova vrsta podjele. U literaturi koja govori o staroj Kini riječ "prefektura" se odnosi ili na xian(县/縣) ili na zhou(州), koji su različiti od današnjih prefektura.
Prefektura
Neoznačena karta pokrajina (označene bojom) i prefektura (prikazane granice) u Kini
Prefekture (pojednostavljeni kineski: 地区; pinyin: dìqū) su administrativne podjedinice u pokrajinama ili autonomnim regijama. Prefektura nije osnovana od strane središnje vlasti u Pekingu niti je njeno postojanje određeno ustavom, već je prefekturalna vlast (pojednostavljeni kineski: 行政公署; pinyin: xíngzhèng gōngshǔ) upravna jedinica koju osniva i kojom upravlja pokrajinska vlada. Prefekturni komisionar (pojednostavljeni kineski: 行政公署专员; pinyin: xíngzhèng gōngshǔ zhūanyūan), koji je zadužen za vođenje prefekture, i njegov zamjenik su također imenovani od strane pokrajinske vlade. Prefekture su se razvile od okruga koji su bili razina podjele vlasti niža od pokrajinske, a viša od općinske samouprave tijekom Dinastije Qing. 1928. godine je vlada Republike Kine ukinula okruge i pokrajine su izravno upravljale općinama. Ubrzo se pokazalo da je ova reforma neodrživa jer su neke pokrajine imale stotine općina, te su zbog toga uvedene prefekture i regionalne samouprave.
Prefekturalni gradovi (地级市 pinyin: dìjíshì) su gradovi koji su dobili status prefekture i pravo da upravljaju okolnim općinama. Ti gradovi su obično toliko veliki da su već sami po sebi organizirani kao tradicionalna prefektura, a ne gradovi u tradicionalnom smislu riječi.
Lige (pojednostavljeni kineski: 盟; pinyin: méng) su prefekture u pokrajini Unutrašnja Mongolija. Ime potječe od staro mongolske administrativne jedinice korištene tijekom vladavine dinastije Qing u Mongoliji. Nastojeći izbjeći ujedinjavanje i solidarnost u Mongolskom narodu, Dinastija Qing se držala maksime podjeli i vladaj pa su mongolske Zastave (vrsta općinske samouprave) su razdvojene u različite lige koje su bile nezavisne jedna od druge. Lige nisu imale nikakvu autonomnu vlast niti upravu nad zastavama u tom razdoblju. Tijekom Republike Kine Lige su imale status pokrajina, a zastave su imale razinu općina.
Kada je 1947. godine osnovana Autonomna Oblast Unutarnja Mongolija na razini kineske pokrajine, lige Unutarnje mongolije su postale jednake prefekturama u drugim pokrajinama i autonomnim oblastima. Vlada lige, (pojednostavljeni kineski: 行政公署; pinyin: xíngzhènggōngshǔ), je upravna grana koju imenuje Narodna Vlada Autonomne Oblasti Unutrašnja Mongolija. Vođu Lige (pojednostavljeni kineski: 盟长; pinyin: méngzhǎng) i njegovog zamjenika imenuje Narodna Vlada Autonomne Oblasti Unutrašnja Mongolija.
Poput prefektura, većina liga je prerasla u prefekturalne gradove, tako da danas postoje samo tri lige u Unutrašnjoj Mongoliji.
Autonomne prefekture (自治州 pinyin: zìzhìzhōu) imaju ili više od 50% stanovništva pripadnika etničkih manjina ili su historički naseljene značajnim brojem pripadnika neke druge etničke skupine osim Han Kineza. ipak, sve su autonomne prefekture većinski naseljene upravo Han Kinezima. Službeni naziv autonomne prefekture uključuje ime dominantne manjinske skupine iz tog područija, a ponekad može sadržavati i naziv dviju ili (rijeđe) tri manjinske skupine. Na primjer, Kazačka prektura bi se zvala Kazak Zizhizhou, pri čemu je Zizhizhou znači "Autonomna Prefektura".
Poput svih drugih samoupravnih područija na razini prefekture, autonomne prefekture su podjeljene na općine. Jedina iznimka koja se pojavljuje je da Ili Kazačka Autonomna Prefektura ima svoje vlastite dvije prefekture.
Razvojne zone (开发区 pinyin: kāifāqū) su privremene samouprave na razini prefektura. Chongqing je bio razvojna zona prije nego je postao jedan od četri grada-pokrajine, a dvije su nove razvojne zone odmah zatim utemeljene unutar samog Chongqinga. U Kini trenutno ne postoji aktivnih razvojnih zona.
Pravni status
Ustav Narodne Republike Kine ne podržava nikakvu samoupravnu vlast na prefekturalnoj razini, izuzev autonomnih prefektura. Prefekture i lige se uopće ne spominju u kineskom ustavu, naprotiv izričito je rečeno da se pokrajine izravno dijele na općine.
Ustav također ne daje osnovu za postojanje, niti podržava prefekturalne gradove; ali ipak smpominje da su "usporedivo veliki gradovi" (较大的市) podjeljeni na općine i četvrti. Ipak, samo je 49 prefekturalnih gradova označeno kao usporedivo veliki gradovi, te zbog toga većina prefekturalnih gradova nema ustavnu osnovu za upravljanje četvrtima i općinama.
Zbog toga je s nastankom sve većih prefekturalnih gradova se pojavio fenomen "gradova koji sadrže gradove" — tj. prefekturalnih gradova koji sadrže u sebi gradove koji imaju status općine. Ne postoji nikakva pravna osnova za ovakvu situaciju, čak niti u slučaju 49 "usporedivo velikih gradova". Iz tog razloga, gradovi-općine ne "pripadaju" prefekturalnom gradu, nego su upravljani od strane prefekturalnog grada u ime pokrajine, iako su u praksi gradovi-općine zapravo dio prefekturalnih gradova koji njima upravljaju.
Staro shvaćanje
U historijskim političkim podjelama u Kini riječ "prefektura" se primjenjivala na dvije međusobno nepovezane podjele xian i zhou. Općenito govoreći, riječ "prefektura" se danas primjenjuje za xian u razdoblju prije Dinastija Sui i Tang; za kasnija razdoblja se xian prevodi kao "četvrt" ili "općina", dok se "prefektura" odnosi na zhou.
Xian se prevodi na različite načine; kao "okrug" ili "prefektura" u tekstovima ili djelima vezanim za staru Kinu, dok se u modernom značenju prevodi kao "općina".
.png)
