Odin prikazan kao lutalac na slici iz 1886. godine
Odin (Odhinn, Woden — Voden, Wodan — Vodan, Wotan — Votan) je glavni i najstariji bog u nordijskoj mitologiji, bog mudrosti, pjesništva, magije, runa, okultnog i rata.
Postoji priča kako je Odin stekao mudrost. Objesio se na veliko svjetsko drvo Yggdrasil na devet dana i noći i proboden je kopljem. To je bila duhovna smrt u kojoj je žrtvovao sebe sebi. Obješen na drvo shvatio je značenje runa koje su kasnije Vikinzi koristili kao abecedu, a koristile su se i u magiji i proricanju. Određenim obredima, runama se moglo vratiti mrtve u svijet živih.
U drugoj priči žrtvovao je jedno oko kako bi pio iz Mimirovogzdenca mudrosti. Odin je sa svog prijestolja (Hlidskialf) mogao vidjeti sve. Imao je dva gavrana Huginna ili Huninna (Misao) i Muninna (Sjećanje) koji su svaki dan odlazili iz Odinove utvrde kako bi skupljali novosti po svijetu i donosili vijesti Odinu. Osim gavrana imao je i dva vuka: Frekija i Gerija.
Njegova najveća blaga su Sleipnir (osmonogi konj), Gunger (koplje koje nikad ne promaši) i Draupnir (prsten koji stvara osam novih identičnih prstenova svaku osmu noć. Odinova dvorana je Gladsheim (Valhalla se nalazi u Gladsheimu).
.jpg)
