Nož (film, 1999)

Za ostale upotrebe, v. Nož (razvrstavanje).
Nož
Naslov originala Нож
Redatelj Miroslav Lekić
Scenarist Miroslav Lekić, Slobodan Stojanović i Igor Bojović po romanu Vuka Draškovića
Glavne uloge Žarko Laušević,
Bojana Maljević
Godina izdanja 1. ožujka 1999.
Trajanje 135 minuta
Država Jugoslavija
Jezik srpski
IMDb profil

Nož, jugoslovenska ratna drama snimljena 1999. godine. Scenarij su pisali Miroslav Lekić, Slobodan Stojanović i Igor Bojović na osnovi istoimenog romana Vuka Draškovića. U glavnim ulogama su Žarko Laušević i Bojana Maljević. Film ističe besmisao vjerskih podjela i osuđuje rješavanje vjerskih nesuglasica nasiljem. Ovo je gotovo epska priča, koja kroz priču likova govori o priči naroda i zlu koje se ponavlja kao prokletstvo kroz stoljeća. U potrazi za svojim korijenima, glavni junak filma otkriva nešto mnogo dublje i suptilnije. Kroz potragu za vlastitom samobitnošću on sve više upada u zatvoreni krug motivacije zla. Film je ljubavni triler s epskim sastavnicama, a ljubav je njegov ključni potencijal koji pokazuje kako iznad svakog osjećaja zla postoji još dublji i snažniji osjećaj.

Na 34. filmskim susretima 1999. u Nišu četiri glumca iz ovog filma dobili su nagrade.[1] Ljiljana Blagojević za najbolju žensku ulogu dobila je nagradu Carica Teodora, a Aleksandar Berček za najbolju mušku ulogu nagradu Car Konstantin. Bojana Maljević dobila je povelju za najbolju žensku ulogu, a Svetozar Cvetković nagradu za najbolju epizodnu mušku ulogu.

Radnja

Glavna nit filma prati život Ilije Jugovića/Alije Osmanovića, dok sporedna radnja prati događaje iz života Atifage Tanovića. Događaji počinju u jednom selu kraj Gacka tijekom Drugog svjetskog rata. Jugovići (pravoslavci) i Osmanovići (muslimani) susjedi su i kumovi zavađeni oko granice između njihovih imanja. Hodža Vehbija je svjestan kako Osmanovići potječu od Jugovića, ali na njegovo inzistiranje Osmanovići na Božić po julijanskom kalendaru 1942. naoružani upadaju u dom Jugovića. Tu izvrše stravičan pokolj cijele obitelji koja se bila okupila kako bi proslavila svoj blagdan, ali poštede malog Iliju, tek rođenu nekrštenu bebu. Njega odnesu u svoje selo i predaju ga Rabiji, čiji je muž poginuo te noći u pohodu na Jugoviće. Namjera im je da Rabija odgaja malog kao svoje dijete i da naprave od njega Muslimana koji će mrzjeti i ubijati Srbe. Protu Nićifora Jugovića spalili su zajedno sa seoskom crkvom.

Međutim, u Osmanoviće upadaju četnici i pokolju Muslimane, ali Rabija se uspijeva sakriti na tavanu kuće s malim Ilijom, a četnici odnose njenog pravog sina, vjerujući da je to srpsko dijete koje su Osmanovići oteli Jugovićima. Mali Ilija preživljava rat i odrasta kao Alija Osmanović uz Rabiju, vjerujući da mu je ona prava majka, a da su četnici odnijeli njegovog brata. Alija kasnije odlazi u Sarajevo na studije, ali ga slučaj njegovoga nerođenog brata proganja i on ga odlučuje pronaći. U Sarajevu se uz veliko negodovanje majke Rabije zaljubljuje u Srpkinju Milicu. Prilikom jednog posjeta Osmanovićima gotovo slučajno susreće seoskog hodžu, tajanstvenog čovjeka poznatog kao „Sikter“ efendija. Od njega Alija, tj. Ilija, saznaje strašnu istinu o svom podrijetlu i istina se počinje otkrivati.

Odstupanja od romana

Kraj filma bitno odstupa od kraja romana, u svijetlu oružanih sukoba na području Bosne i Hercegovine tijekom devedesetih godina 20. stoljeća, koji su omogućili radnji filma dati jednu novu dimenziju koja u romanu ne postoji. Na kraju filma, Ilija (odnosno Alija, koji se vratio svom srpskom imenu i samobitnosti) tijekom rata ukršta puteve sa Selimom Osmanovićem, koji je kao beba ukraden od Ilijine pomajke Rabije. Selim, kojeg su ukrali četnici, odgojen je kao Srbin (pod imenom Miloš) i zapovjednik je jedne jedinice srpske vojske. Kada Miloš legitimira Iliju, otkriva da su obojica navodno rođeni u istom selu u isto vrijeme, i sumnja da je Ilija špijun s lažnom samobitnošću. U međusobnom sukobu, koji prijeti tragičnim završetkom, otkrivaju strašnu istinu i konačno pronalaze jedan drugog.

Međutim, u romanu ova scena uopće ne postoji, budući da je roman prvi put objavljen više od deset godina prije početka sukoba u Jugoslaviji. U romanu, Ilija i Selim se također sreću i upoznaju na kraju, ali pod potpuno drugim okolnostima. Naime, kada Milan Vilenjak posjeti Atifagu Tanovića kako bi osvetio svog strica, Atifaga mu otkriva istinu o Jugovićima i Osmanovićima, ali mu također otkriva i da je on (Vilenjak) zapravo Selim Osmanović, kojeg su ukrali četnici i odgojili kao Srbina. Ipak, u filmu su Vilenjak i Selim Osmanović dva različita lika.

Uloge

  • Žarko Laušević kao Alija Osmanović/Ilija Jugović
  • Bojana Maljević kao Milica Janković
  • Aleksandar Berček kao Halil „Sikter“ efendija
  • Ljiljana Blagojević kao Rabija Osmanović
  • Petar Božović kao Sabahudinaga/Atifaga Tanović
  • Nikola Kojo kao Hamdija/Milan Vilenjak
  • Velimir Bata Živojinović kao prota Nićifor Jugović
  • Svetozar Cvetković kao Komandir Miloš/Selim Osmanović
  • Dragan Maksimović kao Zulfikar Osmanović
  • Josif Tatić kao Kemal Osmanović
  • Dragan Nikolić kao hodža Vehbija
  • Dragan Zarić kao Đorđe Vilenjak
  • Nenad Jezdić kao mladi Atifaga Tanović
  • Mira Banjac kao Nena Hikmeta
  • Slobodan Ćustić kao Husein Osmanović
  • Marko Baćović kao četnički vojvoda
  • Cvijeta Mesić kao Miličina tetka
  • Branimir Brstina kao vojnik u džipu
  • Dubravko Jovanović kao Bratomir Jugović
  • Goran Sultanović kao ustaški zapovjednik
  • Vladan Dujović kao ustaški bojnik
  • Vojin Ćetković kao Ljubo Nikšićanin
  • Mihajlo Bata Paskaljević kao slastičar
  • Dušan Tadić kao profesor medicine
  • Bojana Kovačević kao Ljubica Jugović
  • Ras Rastoder kao vozač
  • Miodrag Krivokapić kao Risto Krivodolac

...

Izvori

  1. arhiva.glas-javnosti.rs Arhivirano 2013-10-17 na Wayback Machine-u, "Gran pri "Naisa" Bati Stojkoviću", objavljeno 27. kolovoza 1999., pristupljeno 31. prosinca 2013.

Vanjske veze

Strategi Solo vs Squad di Free Fire: Cara Menang Mudah!