List nije imao nekog naročitog uspjeha sve dok ga nije otkupio Joseph Pulitzer godine 1883 i na njega počeo primjenjivati razne inovacije. Jedna od njih je bila i Nellie Bly, žena-reporter koja je postala jedna od prvih istraživačkih novinara, često radeći pod krinkom.
Godine 1890. Pulitzer je sagradio New York World Building, tada najvišu zgradu na svijetu, u kojoj je smjestio sjedište lista.
Godine 1896. World je počeo koristiti tiskarske strojeve u četiri boje kako bi izdavao prilog u boji, koji je uključivao Yellow Kid, jedan od prvih stripova u historiji. Ubrzo nakon toga se uključio u žestoku borbu za tiraž s konkurentskim Hearstovim listom New York Journal American.
World se u to doba napadao zbog "senzacionalizma", te se za njega počeo koristiti izraz žuta štampa. Iako su neki od tih prigovora bili opravdani, često su kritike bile od strane etabliranih listova koje je čitala viša i srednja klasa, a koje je ugrožavao Pulitzerovo nastojanje da čitatelje dobije u među siromašnim imigrantima.
Nakon Pulitzerove smrti 1911. godine, nadzor nad Worldom je prešao na njegove sinove Ralpha, Josepha i Herberta Pulitzera. World je godine 1931. prodan Roy Howardu, vklasniku medijskog konglomerata Scripps-Howard. On je odlučio zatvoriti World, čiji je posljednji broj tiskan 27.2.1931. Howard je otpustio svih 3000 zaposlenika, a riječ World je dodao svom popodnevnom listu Evening Telegram nazvavši ga New York World-Telegram.
Brian, Denis. Pulitzer: A Life. Wiley, 2001. 438 pp.
Steele, Janet E. "The 19th Century World Versus the Sun: Promoting Consumption (Rather than the Working Man)." Journalism Quarterly 1990 67(3): 592-600. Issn: 0196-3031
Starr, Louis M. "Joseph Pulitzer and His Most "Indegoddampendent" Editor." American Heritage 1968 19(4): 18-21, 82-85. ISSN0002-8738 on Cobb
