Ime L'Anse aux Meadows se prvi puta pojavljuje na karti iz 1862. kao Anse à la Medée, po brodu koji se zvao Medée. Naziv su tijekom 19. i 20. stoljeća ribari francuskog govornog područja preimenovali u L'Anse aux Méduses (hrv. mali zaljev meduza). Današnji naziv utjecajem engleskog jezika je riječ Méduses krivo interpretirao kao Meadows što je možda razlog prostranog okolnog krajolika sa livadama.
Pronalazak i značenje
Prvi dan ljeta u L'Anse aux Meadows
Godine 1960. norveški istraživač Helge Ingstad je pronašao lokalitet. Arheolozi su znali da se radi o vikinškom naselju po pronađenim artefaktima i strukturalnom sličnošću sa naseobinama na Grenlandu i Islandu.
Norveški tim stručnjaka je provodio niz iskapanja od 1961. do 1968. u sklopu istraživanja vikinškog Vínlanda. Kasnije je iskapanja nastavio Parks Canada i to od 1973. do 1977.
L'Anse aux Meadows je jedino znano vikinško naselje u Sjevernoj Americi, izuzevši Grenland i predstavlja najdaljieuropski istraživački pohod i naseljavanje Novog Svijeta gotovo 500 godina prije Kristofora Kolumba.
Naseobina je imenovana UNESCO-vim spomenikom svjetske baštine 1978. godine.
Povijest
putovanje Leifura Eiríkssona
Kako se spominje u Sagi o Grenlanđanima, moreplovci na trgovačkom brodu koje je predvodio Bjarni Herjólfsson otpuhani sa kursa na putu za Grenland su oko 985. godine prvi primjetili novu zemlju na zapadu.
Petnaest godina kasnije, Leifur Eiríksson je krenuo iz mjesta Brattahlíð na Grenlandu kojeg je osnovao njegov otac Erik Crveni, te prvo doplovio do Hellulanda, zatim Marklanda da bi konačno došao do Vínlanda prezimivši u naselju nazvanom Straumfiord, nedaleko od današnjeg L'Anse aux Meadows.
U godinama koje su slijedile , njegova obitelj zajedno sa drugim kolonistima je posjećivala mjesto i plovila sve do New Brunswicka. No sukobi sa starosjediocima su ih prisilili da se povuku sa tog područja, te su se oni naposlijetku vratili na Grenland unutar jednog desetljeća.
