Kamena stolica u Kosoru

Kamena stolica iz Kosora je jedna od 42 kamene stolice pronađene na teritoriji srednjovjekovne bosanske države. Predstavljaju uštinski simbol vlasti i ugleda feudalnog društvenog sloja. Smještene su na otvorenom prostoru, a najčešće u utvrđenim gradovima srednjovjekovne bosanske države gdje ih se može naći i više u okviru jednog lokaliteta.^[1]

Stolica je pronađena u selu Kosor, oko jedan kilometar udaljena od kuća, na lokalitetu Varda. Ispred stolice se nalazila ploča kao postolje gdje i danas stoji (podatak iz 1991.).^[2] Stolicu je pronašao, krajem XIX stoljeća i prvi pisao o njoj Vjenceslav Radimski. Zabilježio je natpis na stolici, dimenzije i naznačio da je propala u zemlju. Po narodnoj predaji stolica je poznata kao „Herceg-Stjepana stolica“, jer je na njoj često sjedio herceg Stjepan Vukčić Kosača i sudio narodu (Radimski).

Šefik Bešlagić je dimenzije ispravio i detaljnije opisao stolicu. Sjedište je pravougaonog oblika, u podnožju usječena da bi se noge mogle podviti. Vanjski izgled usječene šupljine je kvadrat, dok je naslon za leđa nešto malo koso nagnut pravougaonik. Bočne strane stolice su u svom srednjem dijelu više od naslona za leđa, dok su u prednjem usječene i povijene, da bi služile kao naslon za ruke.

Opis

Dimenzije:

• sjedište 50 cm x 30 cm x 68 cm
• naslon 50 cm x 20 cm
• ukupna visina 120 cm^[3]

Epitaf

Stolica iz Kosora je jedna od tri koje imaju natpis. Na vanjskoj, desnoj strani, stolice, nalazi se u šest redova natpis, pisan srednjovjekovnom bosanskom epigrafskom ćirilicom. Po svojim paleografskim, jezičkim i drugim osobinama, natpis ima mnogo zajedničkoga sa natpisima na stećcima. U transkripciji glasi:

Si kami nь(na) Varda. Či li je bio, či li (j)e sade, či li neć(e) b(i)ti?

Nacionalni spomenik

Danas se stolica nalazi u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Prenesena je 1953. god. iz naselja Kosora kod Mostara^[4] Spomenik potiče sa kraja XIV stoljeća.

Stolica je dio zbirke od 33 kamena spomenika iz srednjeg vijeka sa teritorije Bosne i Hercegovine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.^[5][6] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući), Goran Milojević i Radoje Vidović.

Reference

1. „Kamena stolica u dvorištu Zemaljskog muzeja u Sarajevu (na fotografiji)”. www.flickr.com. Pristupljeno 31. 7. 2022. 
2. „Anđelko Zelenika: Stećci mostarskog područja”. Fakultet humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić Mostar. Pristupljeno 9. 2. 2022. 
3. Bešlagić
4. „Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin”. ANUBiH - Godišnjak, 2021. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-17. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
5. „Nacionalni spomenici u Sarajevu”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022. ^{[mrtav link]}
6. „Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju u Sarajevu”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022. ^{[mrtav link]}

Literatura

• Bešlagić, Šefik (1985). Kamene Stolice Srednjovjekovne Bosne I Hercegovine.