Jarčeva obratnica ili južni povratnik je jedna od pet najvažnijih paralela koja se nalazi 23°26'22" (stupnjevi, minute, sekunde) južno od ekvatora. Ona povezuje najjužnije točke na Zemlji na kojima Sunce dolazi u zenit, odnosno, gdje Sunčevo svjetlo pada točno pod pravim kutom na Zemljinu površinu. To se događa samo jednom u godini, u podne 21. 12., a pojava se naziva zimski suncostaj (solsticij). Isto to se na sjevernoj polutci događa u ljetnom solsticiju na jednakoj udaljenosti od ekvatora, a ta se paralela na sjevernoj polutci naziva Rakova obratnica. Područje između tih dvaju obratnica ima tropsku klimu, dok se južno odnosno sjeverno od njih nalazi područje umjerene klime.
Kad dolazi do promjene kuta Zemljine osi u odnosu na Sunce, što se događa u ciklusima od 41.000 godina, mijenja se i stupanj geografske širine. Raspon geografske širine unutar kojih se obratnice kreću je između 21,5° i 24,5°. No, postoje i slabije kratkotrajne promjene koje onemogućavaju određivanje točnije geografske širine, tako da se razlika može kretati od 10 pa do 100 metara.
Porijeklo imena Jarčeve obratnice je starogrčko, još iz vremena od prije više od 2000 godina. U to vrijeme se Sunce u zenitu nalazilo na mjestu gdje se noću nalazilo zviježđe Jarca. Drugi dio imena, obratnica, potiče od činjenice, da se prividno pomicanje Sunca kreće upravo između tih dvaju paralela. Kad "stigne" do zenita u jednoj, "vraća" se ponovo do zenita u drugoj obratnici (obrće se smjer prividnog kretanja).
