Isidor Isaac Rabi

Isidor Isaac Rabi איזידור אייזק רבי
Rođenje	29. srpnja 1898. Rymanów, Poljska
Smrt	11. siječnja 1988. New York, SAD
Državljanstvo	američko
Etnicitet	Židov
Institucija	Sveučiliše Columbia MIT
Alma mater	Sveučiliše Columbia Sveučilište Cornell
Akademski mentor	Albert Potter Wills
Istaknuti studenti	Julian Schwinger Norman F. Ramsey Martin L. Perl
Poznat po	Nuklearna magnetska rezonancija
Istaknute nagrade	Nobelova nagrada za fiziku 1944.
Religija	židov

Isidor Isaac Rabi (hebrejski: איזידור אייזק רבי; Rymanów, 29. srpnja 1898. - New York, New York, 11. siječnja 1988.), poljsko-američki fizičar židovskog porijekla i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1944. godine.

Biografija

Rođen je 29. srpnja 1898. u Rymanówu, Poljska, u židovskoj obitelji, no već se nakon godinu dana preselio u SAD. Godine 1919. diplomira kemiju na Sveučilištu Cornell, a 1927. dobiva doktorat na Sveučilištu Columbia. Sljedeće dvije godine provodi u Europi gdje radi zajedno sa znanstvenicima kao što su Niels Bohr, Werner Heisenberg, Wolfgang Pauli i Otto Stern, a po povratku postaje profesor na Sveučilištu Columbia gdje je i predavao do umirovljenja. Godine 1926. oženio se Helen Newmark s kojom je imao dvije kćeri.

Godine 1930. započeo je proučavanje sila koje povezuju protone u atomskoj jezgri. Ovaj rad kasnije je doveo do otkrića nuklearne magnetske rezonancije, otkrića koje je Rabiju i donijelo Nobelovu nagradu za fiziku 1944.

Godine 1940. dobio je privremeni dopust za odlazak na MIT gdje je sudjelovao u unaprijeđenju radara i atomske bombe. Neki govore kako je Rabi nevoljko pristao na rad na atomskoj bombi, te da je zbog toga bio samo gostujući konzultant u laboratoriju u Los Alamosu i da zato nije stalno tamo boravio.

Po završetku rata vratio se na Sveučilište Columbia gdje je nastavio raditi kao profesor. U tom je periodu pomogao u osnivanju Nacionalnog laboratorija Brookhaven, gdje je i radio, te CERN-a, a služio je i kao savjetnik za znanost u kabinetu predsjednika Harryja S. Trumana.

Iako je 1967. otišao u mirovinu, zadržao je status posebnog predavača te je i dalje držao neka predavanja na Columbiji sve do svoje smrti 11. siječnja 1988.

Anegdote

Rabi je poznat po nekoliko zanimljivih anegdota iz svog života. Jedna od njih govori o jednom njegovom citatu o Edwardu Telleru, fizičaru koji je sudjelovao u izradi prve atomske bombe. Zbog tog njegovo rada, Rabi je jendom prilikom ironično rekao:

Svijet bi bio bolji bez jednog Edwarda Tellera.

Druga anegdota vezana je uz otkriće miona. Godine 1936. Carl David Anderson i njegov prvi dokotrant Seth Neddermeyer otkrili su mion, elementarnu česticu sa masom 207 puta većom od mase elektrona. Andreson i Neddermeyers isprva vjerovali da su otkrili pion, česticu koju je Hideki Jukava postulirao u teoriji jakih interakcija. Kada je postalo očigledno da se ne radi o pionu nego o novoj, neočekivanoj čestici, Rabi se zapitao kako će se nova, neočekivana čestica uklopiti u teoriju čestične fizike, te je šaljivo pitao: "Tko je 'to' naručio?" (jedna verzija priče govori kako je u to vrijeme s kolegom večeravao u kineskom restoranu).

Isidor Isaac Rabi na Wikimedijinoj ostavi