Verzija Hrvatske zastave sa prvim bijelim poljem na grbu često je korištena među Hrvatima u emigraciji između 1945. i 1991. godine. Danas se koristi zastava republike Hrvatske
Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskognaroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Sjeverna Amerika - Prve osobe hrvatskog porijekla koje su stupile na američko tlo bili su braća Mate i Dominik Konkeđević. U SAD-u prve naseobine Hrvata utemeljene su na jugu ušća Mississippija. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u Kaliforniju. I u Arizoni i Nevadi ima Hrvata - uglavnom rade u rudnicima srebra i zlata. Washington i Pennsylvanija značajne su hrvatske kolonije.
Južna Amerika - U Južnu Ameriku Hrvati počinju pristizati 70-ih godina 19. stoljeća. Najznačajnije hrvatske kolonije do prvog svjetskog rata utemeljene su u Argentini (najviše Hrvata). U Čileu Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u gradovima, a bave se trgovinom i obrtom. Ima ih oko 400.000 [1][2], te će Čile biti druga zemlja u svijetu s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U Brazilu ih je najviše u Sao Paolu. U Južnoj Americi Hrvata ima i u Boliviji, Peruu i Urugvaju.
Hrvatska katolička misija u Münchenu osnovana je davne 1948. godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u Njemačkoj za katolike Hrvate. Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili -u manjim broju- zbog neslaganja s komunističkimrežimomSFRJ kao disidenti napustili svoju domovinu.
U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Matija Gubec...
.svg)
