Honorije I

Za rimskog cara, vidite članak Honorije.

Honorije I. Honorius I
Papinstvo počelo	27. listopada 625.
Papinstvo završilo	12. listopada 638.
Prethodnik	Bonifacije V. (619. - 625.)
Nasljednik	Severin (640.)
Rođen	? ?
Umro	12. listopada 638. ?
Ostali pape imena Honorije

Honorije I (latinski: Honorius) je bio rimski papa od 27. oktobra 625. do 12. oktobra 638. Bio je rodom iz Kampanije, odnosno sin konzula po imenu Petronije. Za papu je izabran dva dana nakon smrti prethodnika Bonifacija V. Pontifikat mu je obilježen bliskom suradnjom sa bizantskim carem Heraklijem, koga je podržavao u njegovim naporima za pomirenje službenog halkedonskog kršćanstva sa drevnoistočnim crkvama, te u tu svrhu prihvatio doktrinu monotelitizma. Njegov predstavnik Gaj je podržavao monotelitizam na crkvenom saboru na Cipru 634. na kome su se monotelitizmu suprotstavili Maksim Ispovjednik i Sofronije.

Četiri decenije nakon Honorijeve smrti je u održan Treći carigradski (Šesti vaseljenski) sabor na kome je osuđena doktrina monotelitizma, a svi njeni pobornici, uključujući Honorija, proglašeni hereticima i anatemizirani. Odluku o anatemi pape je prihvatio papa Lav II. Slučaj Honorija - jedinstven u historiji Katoličke crkve - je kasnije na Prvom vatikanskom koncilu 1870. poslužio kao glavni argument protivnicima dogme o papskoj nepogrešivosti.

Honorije I na Wikimedijinoj ostavi