Greben

Za ostala značenja, vidi Greben (razvrstavanje).

„Sika” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Sika (razvrstavanje).

Biomi
Suhozemni biomi
	Tundra
	Tajga/borealne šume
	Planinski travnjaci i šikare
	Crnogorične šume umjerenog pojasa
	Tropske i suptropske četinarske šume
	Umjerene širokolisne i mješovite šume
	Mediteranske šume i makije
	Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
	Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
	Umjereni travnjaci, savane i šikare
	Tropski i suptropski travnjaci, savane i šikare
	Pustinje i vegetacija sušnih područja
	Plavljena travna vegetacija
	Riparianska zona
	Vlažno područje
Vodeni biomi
	Jezero
	Litoral
	Šume mangrova
	Šuma kelpa
	Koraljni greben
	Neritička zona
	Epikontinentalni pojas
	Pelagijska zona
	Bentos
	Hidrotermalni izvori
	Hladni izvori
	Led
Drugi biomi
	Endolitska zona

Greben ili sika,^[1] je biološka struktura koja se sastoji od ostataka koralja, algi i ostalih organizama s vapnenačkom ljušturom ili unutrašnjom strukturom, a nastaju unutar 30° zemljopisne širine od ekvatora u toplim, plitkim, sunčanim morima koja nemaju mnogo raspršenog sedimenta. Izdižu se iznad okolnog morskog dna. Postoje tri tipa grebena.

1. Obrubni grebeni su plosnati grebeni pričvršćeni direktno uz obalu.
2. Barijerni grebeni protežu se paralelno obali od koje su odvojeni širokom, dubokom lagunom. Vode u laguni su relativno mirne jer ih greben štiti od udara valova. Najveći recenti greben je upravo barijerni: Great Barrier Reef koji se nalazi na istočnoj obali Australije, dug 3 000 km, širok oko 300 km, a visok 200 m.
3. Atoli su cirkularni grebeni s lagunom, a okruženi su dubokom vodom.

Morski greben

Ova tri tipa grebena međusobno su povezana. Naime, obrubni greben se javlja oko vulkanskog otoka. Otok počinje tonuti, ali ne i greben koji se izdiže djelovanjem organizama koji ga grade. Polako prelazi u barijerni greben, a ovaj, nakon što otok u potpunosti potone, u atol.

U paleozoiku najznačajniji grebenotvorci bile su vapnenačke alge i stromatoporoidi. Koralji postaju dominantni grebenotvorci tek u mezozoiku i kenozoiku.

Jedna od definicija bila bi: stjenoviti ostatak abrazijom razorenog otočića ili stijenskog bloka u razini, ispod ili iznad (za oseke) morske razine. U Hrvatskoj ih ima 78.

Izvori

1. Županović, Šime. Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?, Zagreb : AGM, 1995., str. 348., ISBN 953-174-048-8

   A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."

   – Županović, 1995., 348.

Povezano

• Hrid

Vanjske veze

Grebeni na Wikimedijinoj ostavi