Rodio se kao najmlađe dijete kralja Malcolma III (srednjovjekovni gelski:Máel Coluim III) i Margaret os Wessexa. Rane godine je proveo u Škotskoj, ali je nakon smrti roditelja 1093. godine protjeran od strane strica, novog kralja Donalda III.[2] Iza 1100. je postao jedan od dvorjana engleskog kralja Henryja I, gdje je pao pod snažan uticaj normanske i anglo-francuske kulture.
Nakon smrti svog brata, kralja Alexandera I 1124. godine, David je, uz podršku Henryja I, krenuo u pohod s ciljem da osvoji Kraljevinu Škotsku (Alba). U tome je uspio tek nakon desetogodišnje borbe sa svojim nećakom Malcolmom, sinom Alexandera I. Ta borba, u kojoj je uništen Óengus, mormaer Moraya, je na duži rok omogućila škotskim kraljevima da uspostave svoju vlast nad udaljenim područjima koja su dotle tek nominalno pripadala Škotskoj. Nakon što je umro njegov pokrovitelj Henry I, David je podržao Henryjevu kćer (i vlastitu nećaku) Matildu u borbi za englesko prijestolje. Zbog toga je došao u sukob sa njenim rođakom kraljem Stephenom. Iako je tada izgubio Bitku zastavu 1138. godine, uspio je proširiti svoju vlast na sjever Engleske.
↑Suvremeni škotski gelski je izbacio Máel iz Máel Coluim (što znači "tonzurirani sljedbenik Columbe"), što znači da se danas koristi tek Colum ili Calum ("Columba"); ime je posuđeno iz ne-gelskih jezika prije promjene.
↑Scottish Annals, pp.117–118; Oram, David I, pp. 40–41.