Araks Aras, Արաքս, ارس, Araz |
---|
|
|
Kontinenti | Azija, Evropa |
---|
Države | Turska Armenija Azerbejdžan Iran |
---|
Gradovi | Poldašt, Džolfa, Yaycı, Parsabad, Sabirabad |
---|
|
Izvor – aps. visina – koordinate | kod Erzuruma ~3000 m 39°20′54″N, 41°19′31″E |
---|
Ušće – aps. visina – koordinate | kod Sabirabada -15 m 40°01′06″N, 48°27′13″E |
---|
Dužina | 1072 km |
---|
Pritoke | desne: Zangmar, Sariso, Gotur, Hadžilar, Kalibar, Ilgena, Dare i Bala
lijeve: Gareso, Ahurian, Metsamor, Hrazdan, Azat, Vedi, Arpa, Vorotan, Vogddži, Megri, Hačin, Okči, Kuri i Kandlan |
---|
Ade | ukupno 805 |
---|
|
Protok – srednji | 285 m³/s |
---|
Sliv – površina | kaspijski 102.000 km² |
---|
Ulijeva se u | rijeku Kuru |
---|
|
Akumulacije | Araško jezero, Hoda Afarin |
---|
|
Plovnost | nije plovna |
---|
|
Karta porječja rijeke Araks |
Araks ili Aras (tur. Aras, arm. Արաքս, per. ارس, aze. Araz) je sa dužinom od 1072 km i površinom sliva od 102.000 km² jedna od najvećih rijeka u Zakavkazju.
Hidrografija
Rijeka izvire u istočnoj Turskoj, a onda dijelom čini granicu između Turske, Armenije, azerbajdžanske enklave Nahičevan i Irana. Posle se na teritoriji Azerbajdžana uliva u rijeku Kuru.
Historija
Ovu rijeku u svojim djelima pominju Herodot i Vergilije. Po nekima ona odgovara reci Gihon koja se spominje u Bibliji. Rijeka Araks je početkom 19. vijeka (1813., 1828.) određena kao granica između Rusije i Irana.
Vanjske veze