Amlaíb Cuarán

Kovanica iskovana u Yorku početkom 940-ih, glava (desno) prikazuje trikvetru i natpis ANLAF CVNVNCC (kralj Anlaf, staroengleski oblik za Amlaíb /Óláfr), glava (lijevo) prikazuje zastavu, možda Gavranov barjak i ime kovača Ascolfa.

Amlaíb mac Sitric (cca. 927–981; staronordijski: Óláfr Sigtryggsson), kolokvijalno poznat kao Amlaíb Cuarán, na staronordijskom: Óláfr kváran, bio je nordo-gelski vosjkovoša i poglavica koji je u nekoliko navrata bio kralj Northumbrije i kralj Dublina. Njegov nadimak cuarán se obično prevodi kao "sandala". Ime mu je poznato i u angliciziranim oblicima kao što su Olaf Cuaran i Olaf Sihtricson, pogotovo vezanim uz kratkotrajnu vladavinu nad Yorkom.^[1] Bio je posljednja ličnost iz klana Uí Ímair koja je igrala važnu ulogu u politici tadašnje Britanije i Irske.

Amlaíb je dva puta, a možda čak i tri, bio vladar Northumbrije a dva puta vladar Dublina i vazalnih teritorija; njegova vladavina nad tim područjima je, uz prekide, ukupno trajala oko četrdeset godina. Bio je poznat kao veliki i nemilosrdni ratnik, poznat po pljačkanju crkava, ali je posljednje godine života proveo kao mirni redovnik u Opatiji Iona. Rođen je u doba kada je Uí Ímair dominirao Britanijom i Irskom, ali je u vrijeme njegove smrti kraljevina Dublin bila manje značajan faktor u Irskoj; s druge strane se sam grad Dublin pod njegovom vladavinom razvio kao značajno trgovačko središte te postao primamljivom metom svih kasnijih ambicioznih irskih vladara.

Amlaíbov život je poslužio kao prototip za fiktivni lik Haveloka Danca. Tokom života je bio pokrovitelj irskih bardova i skandinavskih skaldova koji su ispjevali niz pjesama u njegovu slavu. Amlaíb je najmanje dva puta bio oženjen, i imao niz djece koja su se vjenčala za članove irskih i skandinavskih kraljevskih kuća. Njegovi potomci su vladali Otkom Man i Hebridima sve do 13. vijeka.

Izvori

1. Na staroengleskom se zvao Anlaf. Irskim govornicima je bio poznat kao Amlaíb mac ua Ímair ili Amlaíb ua Ímair iako je moguće da je bilo više ličnosti s tim imenom. Njegov nordijski nadimak "Olaf Crveni" je dijelilo nekoliko nordijskih vladara u Irskoj i Britanskim Otocima.

Literatura

• Costambeys, Marios; Harrison, B. (2004), „Ragnall Guthfrithson (fl. 943–944)”, Oxford Dictionary of National Biography, DOI:10.1093/ref:odnb/23314, pristupljeno 2007-10-25 
• Downham, Clare (2007), Viking Kings of Britain and Ireland: The Dynasty of Ívarr to A.D. 1014, Edinburgh: Dunedin, ISBN 978-1-903765-89-0, OCLC 163618313 
• Etchingham, Colman (2007), „Viking age Gwynedd and Ireland: political relations”, Jankulak, Karen; Wooding, Jonathan M., Ireland and Wales in the Middle Ages, Dublin: Four Courts Press, pp. 149–167, ISBN 978-1-85182-748-0, OCLC 52919358 
• Hall, R. A. (2001), „A kingdom too far: York in the early tenth century”, Higham, N. J.; Hill, D. H., Edward the Elder 899–924, London: Routledge, pp. 188–199, ISBN 0-415-21497-1, OCLC 45313225 
• Hall, R. A. (1999), „York”, Lapidge, Michael, The Blackwell Encyclopedia of Anglo-Saxon England, Oxford: Blackwell Publishing, pp. 497–499, ISBN 0-631-22492-0, OCLC 185380798 
• Higham, N. J. (1999), „Five Boroughs”, Lapidge, Michael, The Blackwell Encyclopedia of Anglo-Saxon England, Oxford: Blackwell Publishing, pp. 186, ISBN 0-631-22492-0, OCLC 185380798 
• Higham, N. J. (1993), The Kingdom of Northumbria AD 350–1100, Stroud: Sutton, ISBN 0-86299-730-5, OCLC 25551623 
• Hudson, Benjamin T.; Harrison, B. (2004), „Óláf Guthfrithson (d. 941)”, Oxford Dictionary of National Biography, DOI:10.1093/ref:odnb/20670, pristupljeno 2007-10-25 
• Hudson, Benjamin T.; Harrison, B. (2004), „Óláf Sihtricson (c.926–981)”, Oxford Dictionary of National Biography, DOI:10.1093/ref:odnb/25544, pristupljeno 2007-10-25 
• Hudson, Benjamin T. (2005), Viking Pirates and Christian Princes: Dynasty, Religion and Empire in the North Atlantic, Oxford: Oxford University Press, ISBN 0-19-516237-4, OCLC 55286670 
• Keynes, Simon (1999), „Rulers of the English, c.450–1066”, Lapidge, Michael, The Blackwell Encyclopedia of Anglo-Saxon England, Oxford: Blackwell Publishing, pp. 500–516, ISBN 0-631-22492-0, OCLC 185380798 
• Keynes, Simon (1997), „The Vikings in England, c.790–1016”, Sawyer, Peter, The Oxford Illustrated History of the Vikings, Oxford: Oxford University Press, pp. 48–82, ISBN 0-19-285434-8, OCLC 45338877 
• Keynes, Simon (1999), „Wulfstan I”, Lapidge, Michael, The Blackwell Encyclopedia of Anglo-Saxon England, Oxford: Blackwell Publishing, pp. 492–493, ISBN 0-631-22492-0, OCLC 185380798 
• Miller, Sean (1999), „Edmund”, Lapidge, Michael, The Blackwell Encyclopedia of Anglo-Saxon England, Oxford: Blackwell Publishing, pp. 159–160, ISBN 0-631-22492-0, OCLC 185380798 
• Ó Corráin, Donnchadh (1997), „Ireland, Wales, Man, and the Hebrides”, Sawyer, Peter, The Oxford Illustrated History of the Vikings, Oxford: Oxford University Press, pp. 83–109, ISBN 0-19-285434-8, OCLC 45338877 
• Ó Corráin, Donnchadh (1998), „The Vikings in Scotland and Ireland in the Ninth Century” (PDF), Peritia 12: 296–339, pristupljeno 2007-12-01 
• Ó Cróinín, Dáibhí (1996), Early Medieval Ireland 400–1200, Longman History of Ireland, London: Longman, ISBN 0-582-01565-0, OCLC 185365556 
• Stenton, Frank M. (1971), Anglo-Saxon England (3rd izd.), Oxford: Oxford University Press, ISBN 0-19-280139-2, OCLC 185499725 
• Sturluson, Snorri (1964), Hollander, Lee M., ur., Heimskringla: History of the Kings of Norway, Austin: University of Texas Press, ISBN 0-292-73061-6, OCLC 123332200 
• Swanton, Michael (1996), The Anglo-Saxon Chronicle, New York: Routledge, ISBN 0-415-92129-5, OCLC 214956905 
• Woolf, Alex (2007), From Pictland to Alba, 789–1070, The New Edinburgh History of Scotland, Edinburgh: Edinburgh University Press, ISBN 978-0-7486-1234-5, OCLC 123113911 

Kraljevske titule
Prethodi: Amlaíb mac Gofrith	kralj Northumbrije zajedno sa Ragnallom ? 941–944	Slijedi: Ragnall ili engleska vlast
Prethodi: Blácaire mac Gofrith	kralj Dublina 945–947	Slijedi: Blácaire mac Gofrith
Prethodi: engleska vlast?	kralj Northumbrije 949–952	Slijedi: Erik Krvava sjekira
Prethodi: Gofraid mac Sitriuc	kralj Dublina 952–980	Slijedi: Glúniairn