1629. — Nemački car Ferdinand II Habsburški, izdao Edikt o restituciji kojim je protestantskim knezovima naloženo da vrate katoličkoj crkvi sve posede zaplenjene od 1552. Ferdinand III opozvao je taj edikt Vestfalskim mirovnim ugovorom 1648.
1946. — Francuska priznala Vijetnam kao nezavisnu državu u okviru Indokineske federacije.
1949. — Radio Beograd prvi put emitovao humorističku emisiju "Veselo veče", koja je odmah postala jedna od najpopularnijih radio emisija.
1953. — Georgij Maljenkov je posle smrti Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.
1957. — Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland ujedinjene su u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.
1993. — Pripadnici angolskog pobunjeničkog pokreta UNITA zauzeli su Huambo, drugi po veličini grad u Angoli, nakon dvomesečnih borbi s vladinim snagama.
2001. — Tokom hodočašća u Meku, u jurnjavi vernika su poginula 34 muslimanska hodočasnika.
2002. — Vlasti u Indiji uspostavile kontrolu nad zapadnom indijskom državom Gudžarat, nakon jednonedljenih sukoba Indusa i Muslimana u kome je poginulo 803 osobe, uključujući i 58 Indusa koji su živi izgoreli u vozu kojeg je zapalila jedna muslimanska banda, što je i bio uzrok sukoba.
2003. — U udesu alžirskog putničkog aviona "Er Alžir" odmah po poletanju sa aerodroma Tamanraset (Alžir), poginule su 102 osobe.
1906. — Alija Nametak, bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar i folklorist.
1914. — Vjekoslav Luburić, bio je ustaški oficir i zapovednik sistema koncentracionih logora među kojima je najveći koncentracioni logor Jasenovac (†1969).