januar - U Bosni i Ugarskoj se zna za pripreme turskog napada (nije poznat cilj); izaslanici bosanskog kralja Stjepana i hercega Stjepana Vukčića u Dubrovniku predlažu da svi zajedno obaveste ugarskog kralja Matiju o tome; bosanski poslanici odlaze Skenderbegu, koji im obećava pomoć.
Februar/Veljača
februar - Bosanski poslanici pregovaraju u Veneciji - nešto pomoći, ali Mlečani odbijaju ući u rat sa sultanom.
jun - Sultan napada i hercegove zemlje, bezuspešna kratka opsada Blagaja[2]
Jul/Srpanj
7. 7. - Sultan Mehmed u Sjenici, na povratku iz Bosne.
jul, sredinom - Herceg Stjepan povratio od Turaka Ključ kod Gacka (Vlatko) i Ljubuški (Vladislav), njegov sin Vladislav se ubrzo ponovo pobunio protiv njega.
19. 7. - U Šopronu odn. Bečkom Novom Mjestu potpisan konačni mir između kralja Matije i cara Fridriha III.
24. 7. - Kruna sv. Stjepana predata ugarskim poslanicima (u Budim stiže dva dana kasnije).
15. 9. - Trinaestogodišnji rat: Bitka u Vislanskoj laguni, poljsko-pruska pomorska pobeda nad tevtonskim vitezovima.
Oktobar/Listopad
oktobar, početkom - Ugarska vojska u dve kolone (kralj Matija i Imbro Zapolja) prelazi Savu kod Gradiške, pridružio im se Martin Frankopan; kralj ide preko Ključa a Zapolja direktno na Jajce.
6. 12. - Povelja kralja Matije pod Jajcem: Vladislav Hercegović uvršten među ugarske barone, dodeljene mu župe Uskoplje, Rama i Livno (zauzvrat dao bukovački grad na Neretvi).
25. 12. - Jajce se predalo ugarsko-hrvatskoj vojsci, kojoj je pomagao i herceg Stjepan; ubrzo se predaju i okolna utvrđenja (npr. Zvečaj u kome je bio Konstantin Mihailović); kralj proglasio Imbra Zapolju za gubernatora Bosne i bana Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.
Tokom/tijekom godine
Osmanski upravitelj Srbije Ali-beg vrši diverzione upade u Srem, Banat i Bačku, Ivan Pongrac ga odbio kod Temišvara.
Među gradovima: Goražde, Kakanj, Kraljeva Sutjeska, Zenica, župa Lašva, Prijepolje?, Srebrenica... Kraljeva zemlja (Vilayet-i Kiral) obuhvaća "područja između Vranduka, Travnika i Maglaja" .
Prvi bosanski sandžak-beg je Minnetoglu Mehmed-beg (1463-64), napravio je mesdžid u Sarajevu oko koga se formirala mahala[4].
Bosanska kraljica Mara beži u Hrvatsku, gde je opljačkao ban Spirančić, neprijatelj njenog muža[2].
jesen - Nakon početnih spletki sa Mlečanima, Vladislav Hercegović ratuje sa Mađarima protiv Turaka od Prozora do Donjeg Vakufa (opet u miru s ocem); njegov brat Vlatko povratio deo poseda Pavlovića i Kovačevića sa devet gradova.