Živa je zastupljena u zemljinoj kori u količini od 0,05 ppm (eng. parts per million). Najvažniji minerali žive su:
cinober HgS
kalomel Hg2Cl2
Osobine
Živa rastvara metale (izuzetak su: gvožđe, platina, volfram i molibden). Poseduje veliku isparljivost - pri temperaturi od 20oC u vazduhu se nalazi 14 mg Hg m-3 u stanju dinamičke ravnoteže. Prag bezbednosti žive u vazduhu iznosi 0,05 mg Hg m-3 vazduha, zato prosuta živa pretstavlja potencionalnu opasnost od trovanja.
Primena
ruda žive
Živa se koristi za punjenje termometara, barometara, manometara... Velike količine žive se koriste za dobijanje srebra i zlata i za produkciju eksplozivnih materjala.
Jedinjenja žive takođe imaju veliku primenu[1]:
hlorid žive(I) - kalomel, koristi se u medicini, za pravljenje elektroda i kao sredstvo za zaštitu biljaka
hlorid žive (II) - sublimit, služi kao katalizator u organskim sintezama, u metalurgiji, kao sredstvo za dezinfekciju.
Hg(CNO)2 ima primenu u proizvodnji detonatora.
Ako živa dospe u vodenu sredinu, mikroorganizmi je prerađuju tako da nastaje metaloorgansko jedinjenje koje se rastvara u mastima.
Mnoge tragične događaje su izazvala baš organska jedinjenja žive na primer u Japanu, Gvatemali, Iraku, Pakistanu. Svi ti slučajevi su bili izazvani korišćenjem namirnica koje su bile zatrovane živom. U Iraku je 1971-1972 pomrlo preko 3000 ljudi zbog korišćenja pšenice koja je u sebi sadržala fenilžive. Unošenje alkalnih jedinjenja žive u ljudski organizam živa pomoću krvotoka dolazi do moždanih ćelija onemogućavajući mozgu doliv krvi i izazivajući poremećaje u nervnom sistemu.
Katjoni živeHg2+ i Hg22+ imaju različite osobine.
Katjon Hg22+ pripada I grupi katjona, a katjon Hg2+ II.