Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u HrvatskojZgrada Češke besede u Zagrebu
Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9641 Čeh,[1] od čega najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Upravno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Općina Končanica jedina je upravna jedinica u Hrvatskoj u kojoj Česi čine većinsko stanovništvo.
Doseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a selidbe su bile olakšane jer su obje zemlje pripadale Austro-Ugarskoj monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici, obrtnici, učitelji, vojnici, glazbenici, šumari, vrtlari, a u manufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propaloga hrvatskoga plemstva u Zapadnoj Slavoniji kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali.
Od sela što su ih osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u takozvanoj Vojnoj krajini češko se stanovništvo zadržalo jedino u Ivanovom Selu, koje i danas zovu »Pemijom«.[3] Najstarije je selo s češkim stanovništvom u RH.[4][5] Utemeljili su ga češki doseljenici iz Moravske1826. godine.[5] To isto selo je teško stradalo za velikosrpske agresije na Hrvatsku. Nakon što su velikosrbi ušli u selo, na središnjoj cesti u Ivanovom selu poredali su dvadesetak mještana, te potom ispalili topovsku granatu na njih. Poginulo je 14 osoba (stariji izvori navode 7 mrtvih, 12 ranjenih i 1 nestaloga[6]), svi češke narodnosti.[7] Mjesni Česi su još 29. kolovoza 1991. zbog učestalih prijetnja od strane velikosrba pisali češkom predsjedniku Vaclavu Havelu,[4] jer se ta prijetnja već počela ostvarivati (u napadu na selo 20. kolovoza 1991. je poginula jedna mještanka), a 21. rujna 1991. su velikosrbi napravili pokolj.[6]
Udruge
Češka je manjina u 28 grada i naselja u Hrvatskoj organizirana u udruge Češke besede, koje čine Savez Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Daruvaru. U besedama djeluju folklorne skupine, puhački orkestri, radioamateri, pjevački zborovi, likovne skupine, kazališne družine.
Češka beseda Zagreb, najstarije je kulturno-prosvjetno društvo Čeha u Hrvatskoj, osnovano 1874. godine i otada neprekidno djeluje do danas.[8]
Mjesni Radio Daruvar emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku.
Novinsko-izdavačka kuća „Jednota” izdaje češke tjedne novine Jednota, dječji mjesečnik Dječji kutić, godišnje Češki narodni kalendar i publicistički časopis Pregled. Izdaje literarne i znanstvene radove, a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkoga jezika.[11]
Marija Fabković, rođ. Frechova, hrvatska pedagoginja, novinarka, prevoditeljica, borac za prava žena u Hrvatskoj, spisateljica, dugogodišnja članica Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, hrv. domoljub i pravašica[14]
Branko Bubenik, dr.sc.informacijskih znanosti, sveučilišni profesor, AV arhivist, tv i filmski snimatelj, rukovoditelj INDOK-a Hrvatske radiotelevizije
Arnošt Grund, kazališni i filmski glumac i redatelj, filmski scenarist, pionir filma u Hrvatskoj, pjevač, entomolog i filatelist
↑Mirela Holy: Govore mi da sam čudna, ali ja se ne obazirem "Njezino nesvakidašnje prezime je češko, otac joj je rodom iz Praga i još ima češko državljanstvo. Mirela ga nema iako bi ga mogla bez problema dobiti, ali kaže da je ne zanima dvojno državljanstvo. Holyjevi su inače poznata češka obitelj, a jedan davni Mirelin predak, Jan Holy, prvi je preveo Bibliju na češki. - Često sam bila u Pragu. Tamo je moj otac naslijedio jako puno nekretnina, uostalom, rođen je u Pragu pa je normalno da sam ga često posjećivala."
↑Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2014. Pristupljeno 10. studenoga 2013. "Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena... U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla... Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika."
↑Hrvatsko-češko društvo Zagreb Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.)
