Na Krvavi Božić 1920. Zamet je poprište ratnih sukoba između D'Annunzijevih legionara i talijanske vojske kada legionari kopaju rovove i postavljaju barikade. Tada na granici Zameta pogiba jedan legionar i jedan civil.
Od 1921. do 1924. Zamet i Srdoči, prema Rapalsom ugovoru, postaju sastavni dio Slobodne države Rijeka, da bi Rimskim sporazumom 1924. Rijeka bila anektirana Italiji, a Zamet i Srdoči Jugoslaviji te opet postaje granica između dviju država sve do 1941. Ta je granica donijela nepovoljne životne uvjete za stanovništvo koje se tradicionalno zapošljavalo u rječkoj privredi (u zgradi carine je danas smještena ambulanta).
Nakon oslobođenja od nacističke okupacije Zamet i Srdoči ne pripadaju Okupacionoj zoni Julijske krajine, već su samostalna općina odvojena od Rijeke, a nakon 10. veljače 1947., tj. Mirovnog ugovora između FNRJ i Italije u Parizu, Rijeka je i de jure pripojena Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj. Dana 12. veljače 1948. godine, održana je prva sjednica NO Rijeka kada je i osnovan Kotar Rijeka čiji sastavni dio, pored Općine Stari grad (grad Rijeka), postaju i Općina Zamet i Općina Sušak.
U socijalističkoj Jugoslaviji bivša sela Zamet i Srdoči postaju moderni urbanizirani kvartovi Rijeke, pa se Zamet administrativno dijeli na Gornji Zamet i Zamet.
Etimologija naziva
Jedna od najdužih ulica u naselju nosi ime po Zametu, čiji pak naziv dolazi od naziv riječi zamesti, čime se označuje mjesto gdje su snježni zapusi.[1]
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Grada Rijeke (http://www.rijeka.hr/Default.aspx). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Grad Rijeka. Dopusnica nije potvrđena VRTS-om. Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Moja Rijeka (http://www.mojarijeka.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Grad Rijeka. Dopusnica nije potvrđena VRTS-om. Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
.gif){kind=small}
