Prvi je Zagrebački festival održan u prosincu 1953. pod naslovom Izaberite najbolje plesne melodije 1953., u Koncertnoj dvorani Istra (današnje Zagrebačko kazalište mladih),
Logotip Zagrebfesta.
Zagrebački festival, raniji nazivi Zagrebački festival zabavne glazbe (do 1983.), Zagrebfest (1984. – 2012.), poznat i kao Festival Zagreb, nosi od 2013. svoje izvorno ime u skraćenom obliku. Jedan je od najstarijih festivalazabavne glazbe uopće i najstariji festival zabavne glazbe u ovom dijelu Europe. Održava se neprekinuto od 1953. godine. Osnovan je samo četiri godine nakon svog uzora, najznačajnijeg festivala te vrste, onog u Sanremu (Festival di Sanremo).
U proteklih pola stoljeća je nezaobilazan događaj u hrvatskoj glazbi i u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Pomogao je afirmaciji zabavne i plesne glazbe kao kulturnog fenomena i suoblikovao regionalni i nacionalni glazbeni izraz. Na Zagrebfestu su promovirane tisuće skladbâ koje su proteklih desetljeća činile korpus tradicionalne zabavne glazbe ovih prostora, a svi značajni izvođači nastupali su redovito na ovom festivalu.
Za vrijeme svojih vrhunaca festival je predstavljao velik kulturni i društveni događaj, odvijao se u velikim prostorima pred tisućama posjetitelja, a znao je trajati cijeli tjedan s nizom koncerata raznih žanrova i stilova zabavne, plesne i lake muzike odnosno pop-glazbe.
Od samog svog osnutka Zagrebfest je zamišljen kao festival skladatelja, odnosno djela, a ne izvođača - pjevača. Tako su na prvom festivalu nastupila samo dva izvođača (Ivo Robić i Rajka Vali), koji su izveli osam skladbi. Iako se takav koncept festivalskih pjevača nije prakticirao kasnijih godina, uvijek je festival stavljao naglaske na prezentaciju autora i vrednovanje njihovih pjesama, a ne interpretacije.
Iako festivali zabavne glazbe ne predstavljaju veliku medijsku i društvenu atrakciju kao što su to činili šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, Zagrebfest i u 21. stoljeću ima svoju publiku i umjetnike koji žele nastaviti vrijedne zasade tradicionalne popularne glazbe, tako da svake jeseni i dalje predstavlja događaj kojeg Zagrepčani ne zaobilaze.
Za svoje 61. izdanje, Zagrebački festival okrenuo se novoj koncepciji i modernom festivalskom ruhu, s novim umjetničkim direktorom Antom Pecotićem. U dvorani Hypo Centra, 18. siječnja 2014., nastupilo je 18 izvođača među kojima su se našla trenutno najpoznatija imena hrvatske popularne glazbe. Najviše glasova publike osvojila je skladba "Tragovi" (M. Vestić) u izvedbi Opće opasnosti, dok je najemitiranija pjesma 61. Zagrebačkog festivala "Postoji li mjesto" Kristijana Rahimovskog.
2016. na čelo festivala dolazi Neno Belan s kojim Zagrebački festival nastavlja svoju misiju kreatora radijskog etera i platforme za promociju kvalitetne domaće pop glazbe mainstream usmjerenja. I dalje su u fokusu festivala autori - po službenim podacima HDS ZAMP-a, od dolaska nove festivalske direkcije 2014., festivalske pjesme su u narednih pet godina emitirane 280.755 puta, a svojim autorima donijele su zaradu od ukupno 3.136.894,53 kuna. U prosjeku, svaka pjesma zaradila je 31.055,73 kuna. Ovi iznosi odnose se na zaradu od tzv. „malih prava“ koja uključuju televizijska i radijska emitiranja na lokalnim, regionalnim i nacionalnim postajama. U istom petogodišnjem periodu predstavilo se 71 različitih izvođača koji su izveli 102 nove pjesme.
Pobjedničke pjesme Zagrebačkog festivala
1950. – 1959.
Godina
Nagrada publike
Autor/Tekstopisac/Aranžer
Izvođač
1953/54.
Ta tvoja ruka mala
Ljubo Kuntarić /Blanka Chudoba/Stjepan Mihaljinec
Ivo Robić
1955.
Mambo, mambo
Marijan Marjanović
Rajka Vali
1956.
Ako nećeš da te ljubim
Ljubo Kuntarić/Blanka Chudoba /Stjepan Mihaljinec
Ivo Robić
1957./58.
Žuti cvijet
Maks Mottl/Radivoj Pilje
Anica Zubović
1959.
Ljubav ili šala
Milutin Vandekar/Alka Ruben/Radan Bosner
Gabi Novak/Ivo Robić (alternativne verzije)
1960. – 1969.
Godina
Nagrada publike
Autor/Tekstopisac/Aranžer
Izvođač
Nagrada stručnog žirija
Nagrađene šansone
1960.
Meštrovićev zdenac
Vilibal Čaklec/Dragutin Britvić
Ivo Robić/Gabi Novak
Ti si moja obala (Stipica Kalogjera)
1961.
Svitanje
Stjepan Mihaljinec/Slobodan Šelebaj/Milivoj Korbler
Lola Novaković/Vice Vukov
Odgovor u vjetru (Mario Nardelli)
1962.
Ti nisi došao
Alfons Vučer/Silvija Sentinella/Stipica Kalogjera
Lola Novaković/Gabi Novak
Ko' crne ruže cvijet (Ivo Kustan)
1963.
Platno, boje, kist i twist
Ivica Krajač/Ivica Krajač
Kvartet 4M/Zdenka Vučković
Bolero noći (Milutin Vandekar)
Zagreb, Zagreb (Alfons Vučer)
1964.
Balada
Pero Gotovac/Zvonimir Golob
Zvonko Špišić/Ana Štefok
Golubovi (Branko Mihaljević)
1965.
Zbog čega te volim
Mario Bogliuni/Slobodan Šelebaj
Ivo Robić/Marko Novosel
Kratak susret (Nenad Grčević)
Parkovi (Alfi Kabiljo)
1966.
Za našu ljubav to je kraj
Alfons Vučer/Mario Kinel
Gabi Novak/Dragan Stojnić
Mirjana (Alfons Vučer)
Kockar (Zvonko Špišić)
1967.
Ne pitajte za nju
Alfons Vučer/Justina Sappe/Alfons Vučer
Milan Bačić/Crveni koralji
Svemu dođe kraj (Alfi Kabiljo)
Balada iz predgrađa (Hrvoje Hegedušić)
1968.
Samo ti
Marija Radić/Toma Adnimi
Mirko Bačič i Meteori
Prije ili kasnije (Alfi Kabiljo)
Celuloidni pajac (Pero Gotovac)
1969.
Bar nešto za laku noć i san
Alfons Vučer/Mario Longhino/Pero Gotovac
Vice Vukov
Igra života (Drago Diklić)
Još uvijek ne znam neke važne stvari (Pero Gotovac)
1970. – 1979.
Godina
Nagrada publike
Autor/Tekstopisac/Aranžer
Izvođač
Nagrada stručnog žirija
Nagrađene šansone
1969.
Bar nešto za laku noć i san
Alfons Vučer/Mario Longhino/Pero Gotovac
Vice Vukov
Igra života (Drago Diklić)
Još uvijek ne znam neke važne stvari (Pero Gotovac)
