Vilim Cecelja

Vilim Cecelja (Sveti Ilija, 24. travnja 1909. – Salzburg, 3. srpnja 1989.)^[1] hrvatski katolički svećenik.

Životopis

Po svršetku gimnazije u Varaždinu 1928. godine upisuje se na Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 29. srpnja 1932. od zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera. Službovao je najprije kao kapelan u Bedenici, bio je župnik u Hrastovici i Kustošiji u Zagrebu, te kao zamjenik vojnog vikara nadbiskupa Alojzija Stepinca. Godine 1942. postaje župnikom gornjogradske župe sv. Marka, a 8. svibnja 1944. premješten je u Beč, gdje mu je kao voditelju podružnice Crvenoga križa predana skrb za hrvatske ranjenike.

Poslije Drugog svjetskog rata nije se više smio vratiti u Hrvatsku, jer ga je komunistička vlast optužila na temelju kleveta za vodstvo ustaškog pokreta.^[2] Na montiranom sudskom procesu 1946. godine nadbiskup Stepinac je za njega rekao: "Ostajem kod toga. Da su svi ljudi bili kao Cecelja, ne bi nikada nikomu ni vlas s glave pala". Zatočen je u logoru za ratne zločince u Glasenbachu kraj Salzburga do svibnja 1947. Po izlasku iz logora od 1950. dugi niz godina vodio je "Hrvatski Caritas" u Salzburgu. Do kraja života bio je velik promicatelj blajburških okupljanja i čuvar povijesnog pamćenja na stradanje hrvatskog naroda.^[3] Od 1951. uređivao salzburški Glasnik Srca Isusova i Marijina.^[4] Preminuo je u Salzburgu 3. srpnja 1989. Posmrtni ostatci preneseni su mu na groblje u Svetom Iliji 1997. godine.

Veliki prijatelji i suputnici vlč. Vilima Cecelje bili su bl. Alojzije Stepinac, sluga Božji o. Aleksa Benigar, kardinal Franjo Šeper, dr fra Mirko Ćović, Tomislav Mesić, o. Ante Gabrić i fra Hrvoslav Ban.^[5]

Izvori

1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2009. Pristupljeno 27. lipnja 2009.
2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. studenoga 2007. Pristupljeno 27. lipnja 2009.
3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. prosinca 2008. Pristupljeno 27. lipnja 2009.
4. Glas Koncila  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. studenoga 2007. (Wayback Machine) 15. obljetnica smrti Vilima Cecelje - Orao svoju brazdu u »radosti života«, 4. srpnja 2004.
5. Andrija Lukinović, Ivan Pomper: Vilim Cecelja 1909-1989 - Utjelovljena hrvatska Caritas V. poglavlje: Suputnici i prijatelji, str. 357-420, Glas Koncila, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-241-190-4

• Andrija Lukinović, Ivan Pomper: "Vilim Cecelja: Utjelovljena hrvatska caritas", Glas Koncila, Zagreb, 2009.
• Vinko Nikolić: "U službi domovine : studije, ogledi, portreti", Školske novine; Pergamena, Zagreb, 1996.