Trojna točka neke tvari je točka u faznom dijagramu određena temperaturom i tlakom na kojoj tvar istovremeno postoji u tri agregatna stanja (plin, kapljevina i krutina) u međusobnoj termodinamičkoj ravnoteži.[1]
Primjeri
Mnoge tvari imaju trojne točke. Na primjer živa je u trojnoj točki pri temperaturi od −38,8344 °C i tlaku od 0,2 mPa.
Tablica trojnih točaka
| Tvar |
T K |
p kPa
|
| Amonijak
|
195,40 |
6,076
|
| Argon
|
83,81 |
68,9
|
| Arsen
|
1090 |
3628
|
| Butan
|
134,6 |
7× 10−4
|
| Ugljik (grafit)
|
4765 |
10132
|
| Ugljični dioksid
|
216,55 |
517
|
| Ugljični monoksid
|
68,10 |
15,37
|
| Voda
|
273,16 |
0,611
|
- Napomena: za usporedbu tipična 1 atmosfera je 101 325 Pa.
Primjena
Trojna točka vode koristi se za:
- definiranje kelvina, osnovne jedinice SI za termodinamičku temperaturu tako da je njezin iznos utvrđen kao točno 0,01 °C (273,16K, 32,018 °F).
- baždarenje toplomjera
Vrela
- ↑ P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 83
Vanjske poveznice
