Trnovac, brdo u gradu Tuzli. Nalazi se sjeverno od Jale, između Kojšina, Soline i Gradine. U osmanskim vremenima bilo je vlasništvo paše Mahmud-paše Tuzlića. Tijekom velike epidemije kolere 1846. koja je zahvatila Tuzlu, paša je ponudio mjesnim Srbima lokalitet Mioci, najviši vrh iznad Trnovca za pravoslavno groblje, što su Srbi prihvatili.[1]
1878. godine Austro-Ugarska zaposjela je BiH. 1885. godine vršila je istražna bušenja tla. Našli su visoke koncentracije slane vode i bogate naslage kamene soli. Povoljni rezultati s Trnovca i lignit u Kreki nagnali su austro-ugarske vlasti pripremati izgradnju druge industrijske zone koju su napravili na Kreki, jer su blizu bili ugljenokopi i slanih bunara. Uskoro na Trnovcu grade suvremene slane bunare za eksploataciju slane vode i opskrbu solana u Siminom Hanu i Kreki.
Na groblju je 1900. dovršena pravoslavna crkva sv. velikomučenika Georgija, danas nacionalni spomenik BiH. Groblje Trnovac je poslije postalo multikonfesionalno.[1]
Izvori
