Stjepan Damjanović
Stjepan Damjanović (Strizivojna , 2. studenog 1946. ), hrvatski jezikoslovac , sveučilišni profesor i akademik .[ 1] [ 2]
Životopis
Stjepan Damjanović rođen je u Strizivojni. Po svršetku gimnazije u Požegi 1965. pohađa Filozofski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je ruski jezik te južnoslavenske jezike i književnost 1970., te magistirao 1977. temom Vokalizam korizmenjaka Kolunićeva zbornika . Godine 1982. obranio je doktorski rad Interferiranje hrvatskih dijalekata i općeslavenskoga književnoga jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima XV. stoljeća .[ 3]
Od 1986. do 2017. godine bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo (Odsjek za kroatistiku ). Bio je lektor i gost predavač na sveučilištima u Bochumu , Grazu , Mostaru i Pragu . Glavni tajnik Matice hrvatske bio je od 1999. do 2002., a njezin predsjednik od 2014. do 2018. godine. Redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je od 2004. godine.[ 4]
Djela
Stjepan Damjanović na predstavljanju zbornika "Skrb za duh nacije" u Čakovcu 2020.
Nepotpun popis djela Stjepana Damjanovića.[ 5]
Nagrade
Izvori
Bilješke i literatura
↑ Autori: Stjepan Damjanović Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. listopada 2009. (Wayback Machine ), Matica hrvatska , www.matica.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2009.
↑ Stjepan Damjanović , Tko je tko u hrvatskoj znanosti, tkojetko.irb.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2009.
↑ Članovi akademije: Stjepan Damjanović Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2016. (Wayback Machine ), HAZU , info.hazu.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2009.
↑ Prof. dr. sc. Stjepan Damjanović: biografija , Odsjek za kroatistiku, FFZG , kroat.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 8. veljače 2016.
↑ Za potpuniji popis vidjeti Stjepan Damjanović Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. lipnja 2007. (Wayback Machine ), Hrvatska znanstvena bibliografija , bib.irb.hr, i Prof. dr. sc. Stjepan Damjanović: Bibliografija (izbor) , Odsjek za kroatistiku, FFZG , kroat.ffzg.unizg.hr
↑ Milan Mihaljević , Stjepan Damjanović, Tragom jezika hrvatskih glagoljaša , Slovo: časopis Staroslavenskog instituta , No.35, rujan 1985., Hrčak , hrcak.srce.hr
↑ Iva Lukežić, Stjepan Damjanović:"Jedanaest stoljeća nezaborava" , Fluminensia: časopis za filološka istraživanja, No.1-2, studeni 1991., Hrčak , hrcak.srce.hr
↑ Jazik otačaski Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2021. (Wayback Machine ), Matica hrvatska , www.matica.hr
↑ Filološki razgovori , bib.irb.hr
↑ Slovo iskona Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. siječnja 2016. (Wayback Machine ) treće izdanje, Matica hrvatska , www.matica.hr
↑ Marijana Horvat, Novi staroslavensko-hrvatski rječnik , Rasprave: časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje , Vol.31 No.1, veljača 2006., Hrčak , hrcak.srce.hr
↑ Sanja Zubčić, Novi udžbenik staroslavenskoga jezika , Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol.52 No.4, listopad 2005., Hrčak , hrcak.srce.hr
↑ Hrvatska pisana kultura , www.croatica.hr
↑ Vinko Brešić , Stipine slavonske teme [neaktivna poveznica ] , Nova Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, Vol.6 No.6, prosinac 2012., Hrčak , hrcak.srce.hr
↑ Jezik hrvatskih glagoljaša Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. svibnja 2017. (Wayback Machine ), Matica hrvatska , www.matica.hr
↑ Novi filološki prinosi Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. svibnja 2016. (Wayback Machine ), Matica hrvatska , www.matica.hr
Vanjske poveznice
Mrežna mjesta
Stjepan Damjanović, Tri najstarije hrvatske početnice , Hrvatski, 2/2008., Hrčak
Stjepan Damjanović, Hrvatska ćirilična baština u povijesti hrvatske kulture i njezino mjesto u hrvatskoj filologiji , Filologija 62/2015., Hrčak
Nenad Bartolčić, Stjepan Damjanović:Vjerujem u sinergiju darovitih i kompetentnih , www.mvinfo.hr, 30. lipnja 2014.
Tomislav Šovagović, Stjepan Damjanović:Vlastita država je najbolji okvir za napredak , Glas koncila 12/2012., www.glas-koncila.hr