Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom i Dalmacijom.
U sedmom stoljeću Senj naseljavaju Hrvati, a u devetom stoljeću, u hrvatskoj državi postaje sjedište županije. Kao sjedište biskupije, za koju se može pretpostaviti da je osnovana već u petom stoljeću kad se spominje prvi biskup Laurencije, spominje se 1136. godine.
Vlasništvo viteškog reda Templara Senj postaje 1184. ili 1185. godine a od 1271. godine vlasništvo Frankopana. Za vrijeme njihove uprave, koja je trajala do 1469. godine, Senj je dobio svoj prvi statut 1388. godine. Kralj Matijaš Korvin godine 1469. oduzima ga Frankopanima i proglašava kraljevskim gradom i sjedištem kapetanije.
U Senju je 1494. godine osnovana glagoljskatiskara. U to je vrijeme bio središte glagoljske pismenosti i kulture. U njemu su rođeni brojni hrvatski književnici i kulturni djelatnici koji su svojim radom i djelima od Senja stvorili jedno od najvažnijih žarišta hrvatske kulture koji po svom značaju stoji uz bok Dubrovniku.
Jugoistočno iznad grada sagradio je general Ivan Lenković 1558. godine masivnu tvrđavu Nehaj koja dominira krajolikom i s koje se jugoistočno vidi zeleni gaj i grčki bunar. To je takozvano Abatovo. Pretpostavlja se da se tu nalazio u 12. stoljeću samostan sveti Juraj, zaštitnika grada Senja.
Početkom 16. stoljeća u Senj se iz krajeva koje su osvojile Osmanlije, doseljavaju prognanici koji se zajedno sa Senjanima uspješno bore protiv Osmanlija i kasnije Venecije, a nazivaju se uskocima. Za vrijeme Ferdinanda III., 1652. godine, Senj postaje slobodni grad, a stoljeće kasnije ulazi u sastav Austrijskog primorja kao dio Vojne krajine sve do 1871. godine kad je vraćen banskoj Hrvatskoj.
Kao polazna točka Jozefinske ceste Senj je sve do izgradnje pruge do Rijeke 1873. godine bi najveća hrvatska luka. Od tog doba slavo njegov gospodarski značaj.
Senj je pred osmanlijskom opasnošću utvrđen obrambenim zidovima tijekom 15. i 16. stoljeća, a uža gradska jezgra izgrađena je s prepoznatljivim primorskim graditeljskim obilježjima: uskim krivudavim uličicama, skladnim malim trgovinama i nizom kuća sa slikovitim detaljima.
Kaštel s cilindričnom i četvero kutnom kulom, nekadašnje sjedište Frankopana i senjskih kapetana, nalazi se na trgu Cilnica - Velika placa. Od crkvene arhitekture značajna je romanička katedrala, kasnije barokizirana s kriptom i novim zvonikom iz 1900. godine. Od franjevačke crkve iz 1559. godine nakon bombardiranja 1943. godine ostao je samo zvonik.[4]
Klima
Klima u Senju je ugodna sredozemna klima s obiljem sunčanih dana i blagim vremenom tijekom većeg dijela godine. Zime su uglavnom blage, s prosječnim temperaturama koje se rijetko spuštaju ispod 10 °C. Ljeta su topla i suha, s prosječnim temperaturama koje često prelaze 30 °C. Padaline su najčešće u jesenjem i zimskom periodu, dok su ljeta uglavnom suha. Senj može doživjeti i jaku buru, vjetar koji puše s kopna prema moru, što potencijalno donosi brze promjene u vremenskim uvjetima. Najviša maximalna dnevna temperatura izmjerena je 22. Srpnja2015. i iznosi 39,7 °C, dok je najmanja izmjerena 10. Veljače1956. i iznosi je –16,6 °C. Najviša temperatura mora u Senju izmjerena je 4. Srpnja2012. i iznosila je 27,7 °C.[5]
Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Senja, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Grada Senja.
Gradsko vijeće ima 15 članova:
Izvršna tijela
Gradonačelnik: Sanjin Rukavina, dipl. oec.
Zamjenik: Jurica Tomljanovic, dipl .ing. šum.
Gradska upravna tijela
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Senja i poslova državne uprave prenijetih na Grad Senj ustrojavaju se gradska upravna tijela. Upravna tijela Grada Senja su Opći upravni odjel, Odjel za financije i proračun i Ured Grada.
Opći upravni odjel
U Općem upravnom odjelu ustrojavaju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice odsjeci:
Odsjek za urbanizam, prostorno planiranje i komunalni sustav
Odsjek za gradsku imovinu
Odsjek za gospodarstvo, poljoprivredu, investicije, malo i srednje poduzetništvo
Odsjek za društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu
Josip Šojat - izbornik ženske rukometne reprezentacije i rukometni trener
Ivan Dellaitti - izumitelj prve acetilenske svjetiljke za noćno ribarenje
Vladimir Ćopić - komunistički prvak i publicist, jedan od osnivača KP(b) Srba, Hrvata i Slovenaca i član njezina Centralnoga izvršnog komiteta
Branko Tomljanović, Krombi - državni reprezentativac u dizanju utega, 7 puta prvak Jugoslavije, 7 medalja s prvenstva balkana, srebrna medalja na mediteranskim igrama Split 1976[nedostaje izvor]
senjski humor, prvi i najstariji humoristični list u Hrvatskoj - Metla i škavacera,[8] službeno glasilo aktualne maškarane vlasti u Senju,[9] novine s najdużim kontinuitetom[10]
Uskočka ulica, prekrasan, nedirnut primjer srednjovjekovne arhitekture
Zvonik katedrale, najviši zvonik u Gospićko-senjskoj biskupiji i cijeloj Riječkoj metropoliji
Sakralna baština, zbirka portreta senjskih biskupa od 16. do 20. stoljeća, zbirka knjiga (inkunabula), izložba zlata i srebra, biskupski štap biskupa Kristofora, zbirka namještaja i misnog ruha, te dr.
1248. senjski biskup Filip dobiva dozvolu papeInocencija IV. za službu Božju na narodnom jeziku. Prvi put u kršćanskoj povijesti u katoličku katedralu ulazi jezik koji nije latinski, grčki, hebrejski ili aramejski. Drugi narodi ovu povlasticu dobivaju tek u 20. stoljeću na II. vatikanskom koncilu.
Senjska gimnazija, utemeljena 1725. godine, tijekom 19. i 20. st. dala je veliki broj znamenitih ljudi, književnika i znanstvenika. Ista danas nosi ime Pavla Rittera Vitezovića.
Senj u književnosti
Tijekom povijesti mnogi pisci radnju svojih djela smjestili su u grad Senj.
Tako u hrvatskoj ali i svjetskojknjiževnosti postoje romani čiji su autori njihovu radnju u cijelosti ili djelomično smjestili u ovaj grad. Ti romani potječu iz različitih vremena a prikazuju Senj i njegove građane u tom ili pak u nekom ranijem vremenu.
Također postoje pjesme koje su napisali razni pjesnici u kojima su oni i opisali Senj.
Romani
Ovdje su navedeni svi romani, pisci, godine te jezik na kojem je po prvi put izdani svaki od tih romana, čija se radnja u potpunosti ili djelomično smjestila u Senju.
Svake godine za vrijeme poklada u Senju traju balovi, tj. kostimirani i maskirani plesovi koji svake godine traju od prve subote nakon Nove godine, pa sve do utorka prije kršćanskog spomendana pepelnice.
U to vrijeme svake subote navečer traju balovi sve do jutarnjih sati, dok svake nedjelje u popodnevnim satima traje Reduta. Reduta je verzija balova namijenjena samo djeci.
Završni dan senjskog zimskog bala je u utorak prije pepelnice, a on uvijek započinje tako da se u popodnevnim danima održi karnevalska povorka maškara, nakon čega slijedi bal koji uvijek završava u ranim jutarnjim satima pepelnice.
Ljetni karneval
Osim bure, brojnih kulturnih znamenitosti, prekrasne prirode i duge povijesti Senj je poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijem i najvećem događaju takve vrste u Republici Hrvatskoj.
Karnevalska događanja traju četiri dana tijekom kolovoza. Kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva.
Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih.
Tradicijsko geslo Senjskog ljetnog karnevala je: "Karneval biži, ki ča uvati nek drži!".
Himna Senjskog ljetnog karnevala je "Dođi u Senj", tekst i glazba Hrvoja Hegedušića.
Na 45. paraleli (označenoj bijelom linijom) udaljenost od ekvatora do Sjevernog pola iznosi 5000 kilometara, kako je i napisano na tabli.
Pogled na Senj s brda na dan kada puše Senjska bura. S lijeve strane se vidi brdo Nehaj s Tvrđavom Nehaj, dok se iza vidi otokPrvić koji se nalazi između otoka Krka i Raba
Pogled na Senjsku obalu. Na desnoj strani nalazi se brdo Nehaj s Tvrđavom Nehaj, a iza je prijevojVratnik koji se uspinje na Velebit.
Pogled na dio Senjske luke okovane morskim ledom nakon hladne fronte (9. veljače 2012.)
Pogled izbliza na dio Senjske luke okovane morskim ledom nakon hladne fronte (9. veljače 2012.)
Jedan od svjetionika u Senjskoj luci okovan morskim ledom nakon hladne fronte (9. veljače 2012.)