PROFILBARU.COM

Sahat-kula (od tur. saat kule, od saat < arapski sā‘a: sat + kule < arap. qulla: kula),^[1] sat-kula^[2] (sat kula, sahat-kula), arhaični izraz za toranj sa satom, koji se rabi na području Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su karakteristične za gradove u BiH, ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili utjecajem Osmanskoga Carstva. Prva takva spominje u Skoplju i datira 1566. i 1572. godine.^[1]

Pojam se koristi u osmanskom graditeljstvu. Kamene su i četverokutne. Nastale su pod utjecajem sličnih građevina i romaničkih zvonika u srednjoeuropskim, talijanskim i hrvatskim obalnim gradovima.^[1]

Naime, sahat-kule su građene isključivo u europskom dijelu Osmanskoga Carstva, posebice u Bosni i Hercegovini, gdje je takva gradnja bila islamskom inačicom zapadnoeuropskomu zvoniku. Sahat-kule su građene uglavnom s velikim satom (obično na sva četiri pročelja) kako bi veći broj stanovnika određenog mjesta mogao čitati vrijeme.

Prema jednom putopiscu iz Francuske iz 16. stoljeća, prva sahat-kula podignuta je u Skoplju između 1566. i 1572. godine.^[1] Sahat-kule su najčešće građene u središnjim zonama grada, i to uz džamije, kao zadužbine pojedinih vakufa, iako ih ima i na drugim mjestima. Primjerice, sahat-kula u Maglaju je podignuta u oboru maglajske utvrde, ili pak one Tešnju, Gradačcu ili Počitelju.

Značajke

Sahat-kule su visoke građevine četverokutne osnove, zidane najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova sahat-kule, najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat s napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom. Osim ta četiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na kutovima podeste – odmorišta.

Sahat-kule u Bosni i Hercegovini

Sahat-kule u Bosni i Hercegovini uglavnom su napravljene za vrijeme osmanske uprave, a napravljene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su građene nedaleko od džamija i često su bile dijelom većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije također često imao i: mauzoleje, hamame, šadrvane i zanatske radionice. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekt u klasičnoj osmanlijskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine.

U razdoblju osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula:

Banjolučka sahat-kula – Banja Luka (prva sahat kula u Bosni i Hercegovini, srušena 1993. godine)
Donjovakufska sahat-kula – Donji Vakuf
Fočanska sahat-kula – Foča
Gračanička sahat-kula – Gračanica
Gradačačka sahat-kula – Gradačac
Gornjovakufska sahat-kula – Gornji Vakuf
Jajačka sahat-kula – Jajce
Livanjska sahat-kula – Livno
Maglajska sahat-kula – Maglaj
Mostarska sahat-kula – Mostar
Nevesinjska sahat-kula – Nevesinje
Počiteljska sahat-kula – Počitelj
Prozorska sahat-kula – Prozor
Prusačka sahat-kula – Prusac
Sarajevska sahat-kula – Sarajevo
Stolačka sahat-kula – Stolac
Tešanjska sahat-kula – Tešanj
Travnička sahat-kula na Musali – Travnik
Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji – Travnik
Trebinjska sahat-kula – Trebinje
Vratnička sahat-kula – Vratnik (Sarajevo), (sagrađena 1874. godine od drveta te srušena radi nestabilnosti i opasnosti od rušenja)

Sahat-kule u drugim balkanskim zemljama

Izvori

↑ ^a ^b ^c ^d Hrvatska enciklopedija sahat-kula, LZMK; Zagreb (pristupljeno 13. studenoga 2017.)
↑ Ivan Franjo Jukić, pod imenom Slavoljuba Bošnjaka, Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb, 1851., pretisak, Demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1990., str. 41.