Rožat

Rožat
Naselje Rožat
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Općina/grad	Dubrovnik
Najbliži veći grad	Dubrovnik
Površina	0,9 km^2 [1]
Visina	1 - 25 mnm
Koordinate	42°40′19″N 18°07′30″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	395 [2]
– gustoća	439 st./km^2
Odredišna pošta	20236 Mokošica [3]
Pozivni broj	+385 (0)20
Autooznaka	DU
Rožat Rožat na zemljovidu Hrvatske

Oltar rožatske crkve

Rožat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dio je dubrovačkog gradskog kotara Komolac.

Zemljopisni položaj

Rožat se nalazi tik uz Jadransku turističku cestu između naselja Komolac i Prijevor. Smješten je na sjevernoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke, oko 5 kilometara sjeverozapadno od grada Dubrovnika.

Rožat se dijeli na dva dijela:

Gornji Rožat je smješten iznad Jadranske turističke ceste i sastoji se od starijih kuća te ima malo stanovnika.

Donji Rožat je smješten uz Jadransku turističku cestu i obalu zaljeva Rijeke dubrovačke, a sastoji se uglavnom od novijih, nedavno obnovljenih i novoizgrađenih obiteljskih kuća.

Povijest

U Rožatu postoji jedna katolička crkva i Franjevački samostan Pohoda Blažene Djevice Marije (Pohođenja Marijina). Samostan je sagrađen 1393. godine, a sagradila ga je Bosanska vikarija. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast, Dubrovačka Republika se oslobađa izravnih veza s Bosanskom vikarijom i 1468. godine, kad su u Dalmaciji osnovane dvije nove vikarije, samostane na svom području stavlja pod svoju upravu, pa tako i ovaj u Rožatu. Redovnici su vršili pastoralnu službu do 1472. godine po povlasticama pape Grgura IX. i pape Ivana XXI. U potresu koji je zadesio dubrovački kraj 6. travnja 1667. godine potpuno su uništeni: crkva i zapadni dio klaustra. Crkva je obnavljana dvije godine, od 1702. do 1704. uz veliku pomoć Dubrovačke Republike, a klaustar je nanovo uređen 1986. godine.

U mjestu na samoj obali postoji ljetnikovac Rastić koji je pripadao toj vlastelinskoj obitelji za vrijeme Dubrovačke Republike. Bio je odmaralište poznatog dubrovačkog vlastelina, povjesničara i kneza Džona Restića.

Tijekom Domovinskog rata Rožat su JNA i četnici popljačkali, a mnoge kuće popalili, no poslije rata mjesto je gotovo u potpunosti obnovljeno.

Gospodarstvo

Mještani Rožata većinom se bave turizmom, a u manjoj mjeri ribarstvom i poljodjelstvom.

Stanovništvo

Rožat nastanjuju uglavnom Hrvati katoličke vjeroispovijesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine mjesto ima 340 stanovnika.

Naselje Rožat: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	165	133	126	156	158	131	141	143	122	107	110	132			301	340	395
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik. Od 1857. do 1931. iskazivano kao naselje. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Izvori

1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

• Franjevačka provincija Svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri