Ljudska rebra (Gray's Anatomy of the Human Body, 20th ed. 1918.)
U anatomiji kralježnjaka, rebra (lat.costae) su dugačke, vitke, zakrivljene kosti koje tvore rebrenu koš. Kod većine životinja rebra okružuju prsni koš (lat.thorax) pritom štiteći pluća, srce i druge organe prsnog koša. Nekim životinjama, pogotovo zmijama, rebra pružaju potporu i zaštitu cijelog tijela.
Ljudska anatomija
Čovjek, bez obzira na spol, ima 12 pari rebara (odnosno 24 rebra). Prvih je sedam hrskavično povezano s prsnom kosti (lat.sternum). Naredna tri para, poznata kao "lažna rebra", dijele hrskavičnu vezu s prsnom kosti (vidi slike). Zadnja se dva para nazivaju tekuća ili kralježna rebra (lat.costae fluitantes) jer su vezana samo za kralježnicu, a ne za sternum ili hrskavicu sternuma. Nekim ljudima nedostaje jedan od zadnja dva para rebara, dok neki imaju i treći par. Uklanjanje rebara je kirurški zahvat odvajanja rebara iz terapeutskih ili kozmetičkih razloga.
Rendgenska snimka ljudskih prsa, s označenim rebrima
Prsni je koš odvojen od trbušne šupljine (abdomena) plućnom dijafragmom (ošitom) koja ujedno regulira disanje. Kad se ošit steže, prsni se koš s rebrima širi, smanjujući van-prsni tlak te vukući zrak u pluća.
Drugi sisavci
Kod sisavaca, rebra se obično poimaju samo kao dio prsnog koša. Ipak, pri razvoju embrija sisavaca, sjedinjeni ostaci rebara mogu se naći pri vratnim kralješcima i krstači.
Kod gmazova, rebra se nekad mogu pronaći na svakom kralješku od vrata do krstače.
Rebra kornjača razvila su se u koštane ili hrskavične dijelove oklopa i egzoskeleta.
Ribe mogu imati i do 4 rebra na svakom kralješku (što je vidljivo kod npr. haringe), iako sve ribe nemaju toliko.
Dodatne slike
Galerija slika niže prikazuje ljudska rebra:
Izvori
Clinically Oriented Anatomy, 4th ed. Keith L. Moore and Robert F. Dalley. pp. 62–64
Waldeyerova anatomija čovjeka, 1. hrvatsko izdanje, Golden marketing 2009.,796.
