Predrag Finci (Sarajevo, 5. kolovoza1946.) hrvatski je i bosanskohercegovački filozof, pisac i esejist. Radovi i stil Predraga Fincija prepoznatljivi su po svojoj kombinaciji erudicije, filozofskih i estetskih uvida i osobnog iskustva.[1] O njegovim je knjigama napisan veći broj članaka i recenzija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.[2][3]
Knjige Predraga Fincija objavljene su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj te Srbiji, a 2012. godine objavljuje prvu knjigu na engleskom jeziku pod naslovom Applause, and then Silence („Aplauz, zatim muk”). Radi se o kratkoj zbirci filozofskih eseja o temama kao što su okvir slike, naslov, moto, posveta itd.[6] O istim temama prethodno je u širem obliku Finci pisao u svojoj knjizi "O nekim sporednim stvarima" objavljenoj 1990. godine.[7] Godine 2014. objavljuje još jednu zbirku eseja na engleskom jeziku: Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays („Zašto sam ubio Franju Ferdinanda i drugi eseji”).[8] To je zbirka eseja o različitim problemima, od terorizma (Sarajevski atentat) preko nekih kazališnih epifenomena pa do pitanja o prirodi pijanstva.[9]
Izdanja Antibarbarus u Zagrebu 2014. godine objavljuju Fincijevu "Estetsku terminologiju".[10][11] Djelo se bavi pojmom umjetnosti i umjetničkog djela. Isti tekst izlazi 2016. godine u elektroničkom izdanju. Za razliku od Fincijevih drugih eletroničkih izdanja, to je djelo korigirano i dopunjeno te se zove "Estetička terminologija". Finci to objašnjava ovako: „kada se kaže estetičko onda je riječ o teorijskoj, filozofskoj disciplini, o mišljenju estetskog fenomena, a ne recimo o estetskoj kirurgiji ili estetskom aspektu problema, a kada se kaže estetsko riječ je o umjetničkom djelu i svojstvima tog djela. Pojmovi estetičko i estetsko pripadaju estetici (estetičkoj teoriji) kao filozofskoj disciplini i unutar nje imaju svoja specifična, jasno određena značenja“ (Finci, 2016: 349).[12]
Godine 2016. sarajevska Izdavačka kuća Art Rabic objavljuje knjigu "Kratka, a tužna povijest uma" u kojoj je glavna tema koncept uma i umnog bića.[13]
U knjizi "Elektronička špilja" koja je izašla 2017. godine u izdanju sarajevske kuće Art Rabic, Predrag Finci promišlja temu medija te razmatra njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život.[14] Postavlja važno etičko i političko pitanje današnjice "Koliko pristajem na manipuliranje medijima, i koliko sam pridonosim njihovoj zloupotrebi?"[15] Izdanja Antibarbarus iz Zagreba iste 2017. godine objavljuju Fincijevu knjigu "Koristi filozofije".[16]
Godine 2018. u izdanju izdavačke kuće Factum izdavaštvo iz Beograda objavljena je dvadeseta knjiga Predraga Fincija pod naslovom "Ukratko". Knjiga se dodiruje svih ključnih egzistencijalnih pitanja, od pitanja porijekla i nastajanja preko kazivanja o prijateljstvu i ljubavi, do pitanja rata, umiranja i ništavila.[17] Art Rabic iz Sarajeva iste 2018. godine objavljuje Fincijevu knjigu "O književnosti i piscima".[18] Knjiga je uvelike pozitivno ocijenjena.[19][20]
Nešto kraći prijevod na talijanski jezik Fincijeve knjige "Tekst o tuđini" (Zagreb, 2007) objavljen je pod nazivom "Il popolo del diluvio" u izdanju talijanske izdavačke kuće Bottega Errante Edizioni iste 2018. godine.[21][22][23]
Godine 2019. Factum izdavaštvo objavljuje knjigu "Misterij, iza svega".U ovoj knjizi Predrag Finci piše o misticizmu u umjetnosti, o mističkom iskustvu, te o filozofskim razmatranjima misticizma i o tome što je misterij u filozofiji.[24][25]
Iste 2019. godine sarajevska izdavačka kuća Art Rabic objavljuje Fincijevu knjigu "Zapisi veselog filozofa (s likovnim komentarima Amele Hadžimejlić)".Ovo je kratka povijest filozofije, ispričana kroz niz anegdota i šala, a rezultat je dva različita nastojanja: Predraga Fincija kao autora teksta i grafičarke i likovne umjetnice Amele Hadžimejlić.[26]
Godine 2020. Finci objavljuje "Prvo, bitno"[27] u suradnji Factuma (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). Finci piše da je u knjizi riječi o autorovom doživljaju prvih filozofa, koji su usmjerili našu misaonu tradiciju i do danas u njoj imaju utjecaja.[28][29]
Godine 2021. u izdanju Frakture objavljena je Fincijeva knjiga "Sve dok",[30] zbirka ispovjednih eseja koja donosi “kronologiju” Fincijevog života kao filozofa i umjetnika,[31] koja je također pozitivno ocijenjena.[32]
Godine 2022. Finci objavljuje "Emigrantsku slikovnicu" u izdanju Factum izdavaštva (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). Emigrantska slikovnica je niz proznih opisa, kratkih eseja i poetskih zapisa. Iste 2022. godine u izdanju TIM press (Zagreb) izašla je knjiga U unutarnjem, istina. Knjiga je zbirka filozofsko-antropoloških eseja o problemu subjekta i temeljnim pitanjima njegovog unutarnjeg života.[33] Također 2022. godine objavljeni su Fincijevi dnevnički zapisi Prošle godine u Barnetu u izdanju Buybooka iz Sarajeva[34] te talijansko izdanje Fincijeve knjige O kolodvoru i putniku pod imenom La stazione e il viaggiatore.[35]
Godine 2023. izdavačka kuća Art Rabic objavila je Fincijevu knjigu "Gnome", koja je sklopljena od niza proznih i poetskih zapisa, aforizama, epitafa i izreka. Finci ju opisuje kao „niz kratkih poruka, u kojima sam svoje okupio, svoje rekao i u svijet s dobrim namjerama odaslao.”[36]
Godine 2024. Buybook objavljuje Fincijevu zbirku "Filozofske priče".[37]
Fincijeva knjiga O kolodvoru i putniku je 2019. godine prevedena i objavljena na hebrejskom pod nazivom »על בית־הנתיבות והנוסע« u izdanju Carmel Publishing, Jeruzalem[38] dok je zbirka eseja Ukratko »בקיצור« također prevedena na hebrejski jezik i objavljena 2023. godine[39]
Predrag Finci je član Exile Writers Ink u Londonu, Društva pisaca BiH i član-osnivač P.E.N.-a BiH. Član je Hrvatskog filozofskog društva. Dobitnik je Nagrade izdavača "Svjetlost" za zbirku eseja "Govori prepiski" 1980. godine i Nagrade izdavača "Veselin Masleša" za esej 1986. godine. Godine 2011. dobio je Nagradu za znanost na 23. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu za knjigu “Imaginacija ” u izdanju Antibarbarusa, Zagreb.[40]
Bibliografija
Objavljeno u Bosni i Hercegovini:
Govor prepiski, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
Umjetnost i iskustvo egzistencije, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
Ishodište pitanja, Glas, Banja Luka, 1987. OCLC 23869495
O nekim sporednim stvarima, Veselin Maslesa, Sarajevo, 1990.ISBN9788621004249
Sarajevski zapisi: Sentimentalni uvod u estetiku i Pravo, stranputicom, Buybook, Sarajevo, 2004. ISBN9789958630323
Poetozofski eseji, Medjunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. ISBN9789958480430
O kolodvoru i putniku, Motrišta, Mostar 2013. ISSN 1512-5475; IK Rabic, Sarajevo 2015, ISBN978-9958-33-101-5 Prevedena i objavljena na ivritu (hebrejskom) u izdanju Carmelph.co.il, 2019 ISBN9789655409055 Prevedena i objavljena na talijanskom jeziku u izdanju Ass. Culturale Il Foglio, 2022 ISBN9788876068966
Kratka, a tužna povijest uma, IKB Rabic, Sarajevo, 2016. ISBN9789926428037 COBIS: BH-ID 22956550
Elektronička špilja, Art Rabic, Sarajevo, 2017. ISBN9789926428211 COBISS: BH-ID 23983110
O književnosti i piscima, Art Rabic, 2018. ISBN978-9926-428-50-1 COBISS: BiH-ID-26539782
Zapisi veselog filozofa (slikovni zapisi u knjizi: Amela Hadžimejlić), Art Rabic, Sarajevo 2019. ISBN978-9926-428-64-8
Prošle godine u Barnetu (dnevnički zapisi), Buybook, Sarajevo 2022. ISBN978-9958-306-74-7
Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. ISBN9532490000
Priroda umjetnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. ISBN9789532490121
Tekst o tuđini, ilustrirao Mersad Berber, Demetra, Zagreb, 2007.ISBN953-225-088-3 OCLC 444656056 Prevedeno i objavljeno na talijanskom jeziku pod nazivom "Il popolo del diluvio", Bottega Errante Edizioni, 2018.,ISBN9788899368272
Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika, Demetra, Zagreb, 2008. ISBN9789532250916
Osobno kao tekst, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011. ISBN9789532491081
Čitatelj Hegelove estetike, Naklada Breza, Zagreb, 2014. ISBN9789537036867
Estetska terminologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2014. ISBN9789532491418
Korist filozofije, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2017. ISBN9789532491760
Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti. Hrvatsko filozofsko društvo, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb 2019. ISBN9789531642040
Prvo, bitno, U suradanji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISBN9788680254388
↑Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. srpnja 2021. Pristupljeno 23. srpnja 2021.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2021. Pristupljeno 4. svibnja 2021.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)