Potoci su naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Potoci su središnje mjesto Bjelopoljske kotline, koja se nalazi sjeverno od Mostara stoga se često Potoci u narodu nazivaju Bijelo polje. Navedena kotlina, osim Potoka, obuhvaća još sljedeća naseljena mjesta: Željuša, Kutilivač, Podgorani, Humilišani i Prigrađani.
Povijest
Potoci su naseljeni još u prapovijesti. Naseljeni i u starorimsko doba. U Potocima su nađeni ostaci starokršćanske bazilike[2] 5. i 6. stoljeća.
Crkvu u Bijelom Polju kod Mostara, prvotno namijenjenu Studencima kod Čapljine, blagoslovio je don Lazar Lazarević.[3]
Nađeni su ostatci oko 300 stećaka, triju tumula, hanova te spomenika sakralne arhitekture iz 16. stoljeća. Dolaskom civilizacije prestaje doba osmanskog "tamnog vilajeta" i vraća se civilizacija. Godine 1892. u Potocima je fra Paškal Buconjić osnovao katoličku župu Srca Isusova, a prvi župnik bio je don Tadija Božić. Prije gradnje crkve mise su održavane u domu do župne kuće, a na glavici iza sadašnje crkve bila su postavljena zvona na stupovima. 1902./03. proradila je prva pučka osnovna škola i usporedno su krenuli tečajevi za opismenjivanje starijih osoba. 1910. godine u Potoke su došle časne sestre, koje su i prije dolaska i nastanjivanja učile žensku djecu čitati, pisati, računati, u ručnim radovima, kućnim poslovima, povrtlarstvu, šivenju, vezenju i slično. Godine 1912. počela je gradnja katoličke crkve u Potocima. 1913. godine časne sestre otvorile su pučku školu koju su vodile do 1945. godine.[4]
Samostan Školskih sestara franjevki Krista Kralja Provincije sv. Obitelji bio je jedini koji je jedini bio ostavljen sestrama nakon što su komunisti uzeli sve druge kuće.[5] Kuća časnih sestara franjevki i danas je u Potocima. Godine 1929. bila je velika za Potoke. Ovdje je tad izgrađen prvi vodovod, vodonatapni sustav, prva zgrada ambulante, narodno kupatilo, prvi armiranobetonski most u Potocima koji ih je povezao s naseljem Vojnim, i iste godine Potoci daju svog prvog studenta, koji je upisao medicinu u Zagrebu. 1930. godine osnovano je prvo Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Napredak. Sljedeće godine dobili su u Bijelom Polju prvog stalnog liječnika. Između 1958. i 1959. godine asfaltiran je glavna cesta Sarajevo – Mostar kroz Bijelo Polje. Iste godine zasvijetlila je prva električna žarulja u Potocima.[4]
Do izgradnje mosta preko Neretve, rijeku se prelazilo skelom koja je bila niže od današnjeg mosta. Skelom "lađom" gospodarile su obitelji Cigić iz Vojna i Kožulj iz Potoka, posjednici odgovarajućih zemljišta uz Neretvu.[4]
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
| Potoci
|
| godina popisa
|
1991.[6]
|
1981.
|
1971.
|
| Hrvati
|
1.097 (37,55%)
|
1.102 (40,87%)
|
910 (49,59%)
|
| Muslimani
|
969 (33,17%)
|
663 (24,59%)
|
392 (21,36%)
|
| Srbi
|
752 (25,74%)
|
725 (26,89%)
|
510 (27,79%)
|
| Jugoslaveni
|
47 (1,60%)
|
185 (6,86%)
|
17 (0,92%)
|
| ostali i nepoznato
|
56 (1,91%)
|
21 (0,77%)
|
6 (0,32%)
|
| ukupno
|
2.921
|
2.696
|
1.835
|
Popis 2013.
| Potoci
|
| godina popisa
|
2013.[1]
|
| Bošnjaci
|
1.160 (53,14%)
|
| Hrvati
|
759 (34,77%)
|
| Srbi
|
226 (10,35%)
|
| ostali i nepoznato
|
38 (1,74%)
|
| ukupno
|
2.183
|
Poznate osobe
Kultura
U Potocima djeluje ogranak Hrvatskoga kulturnog društva Napredak. Izdaje od 2011. svoje glasilo Bjelopoljsku zoru.[7]
Šport
Od 1997. održava se Memorijalna ljetna liga u malom nogometu “Omer Tipura – Dedin“.[8]
Izvori
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 7. lipnja 2019.
- ↑ Mostarske crkve prije turske okupacije, hercegovina.info, preuzeto 1. siječnja 2014.
- ↑ Župa Potoci Sjećanja don Joze Zovke (pristupljeno 26. lipnja 2017.)
- ↑ a b c Hrvatski medijski servis Ilija Kožulj, Hrvatski medijski servis: POTOCI KOD MOSTARA- Nakon stoljeća “tamnog vilajeta”, civilizacija stiže s Austrougarskom 19. ožujka 2017. (pristupljeno 24. kolovoza 2017.)
- ↑ HRsvijet.net Marin Jurković/Stopama pobijenih: S. Natalija Palac: Komunisti ubijaju s. Reginu Milas, ostale sestre uhićuju, progone..., 24. siječnja 2015. (pristupljeno 3. prosinca 2018.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Hrvatski medijski servis Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2017. (Wayback Machine) Bjelopoljska zora 11-12/2016 (pristupljeno 25. kolovoza 2017.)
- ↑ https://www.dnevno.ba/sport/najava-jubilarno-20-izdanje-turnira-omer-tipura-dedin-47460/?fbclid=IwAR2J7Ynm0eUzZgS1UURbg5_Y3JBxCth8EwjLkFCBuDdgie50ee-q7JjNuPc
Vanjske poveznice
