»Peruća« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Peruća (razdvojba).
Perućko jezeroPerućko jezero u vrijeme suše
Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima akumulira, a u vrijeme ljeta ispušta vodu).
Izgradnjom brane regulirana je sezona poplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, te rad nizvodnih hidroelektrana; Peruća, Đale i Zakučac (najveća hidroelektrana u RH).
Opis
Područje jezera prije potapanja je bilo djelomično naseljeno, a priroda na tom području je obilovala šumama, oranicama, livadama i vinogradima. Od gospodarskih objekata na rijeci Cetini je u tom području bilo mnoštvo mlinova, stupa, uzgajališta riječnih rakova, te čak jedna manja hidroelektrana sagrađena netom poslije Drugog svjetskog rata, a i mnogi mostovi.
Na tom zemljištu država je provela nacionalizaciju i seljacima iz mjesta Vrlika, Vinalić, Garjak, Kosore, Ježević, Laktac, Dabar, Vučipolje, Zasiok, Bitelić, Rumin, Hrvace, Satrić, Potravlje, Maljkovo, Otišić i Maovice oduzela zemlju, većinom bez naknade. Poplavljivanjem tog područja većina stanovništva se premjesila na viša područja planina Svilaje, Dinare i Debelog brda a dio stanovnika se odselilo iz ovog kraja.
Pri potapanju područja potopljen je i manastir u Dragoviću koji ponekad kod niskih vodostaja izroni iz dubine jezera, zajedno sa zidinama mnogih kamenih kuća, staja, mlinova i suhozida.
Nalazi se nekoliko kilometara nizvodno od izvora Cetine. Cetina utječe u Perućko jezero na mjestu zvanom Garjak. Ondje je mnoštvo plaža i rukavaca.[1]
Domovinski rat
Tijekom Domovinskog rata pobunjenici su miniranjem pokušali srušiti branu, i to za vrijeme najvišega ikad izmjerenog vodostaja, no zbog specifične izgradnje brane (jezgra od ilovače) i brze intervencije Hrvatske vojske spriječeno je potopljavanje nizvodnih sela i gubitak ljudskih života.
Ribolov
Ribolov je razvijen, ali samo za sportske i rekreacijske svrhe. Postojali su pokušaji komercijalnog uzgoja ribe u kavezima ali se zbog učestalih krađa odustalo od takvog uzgoja.
Sport
Jezero je poznato i po tome što se na njemu, zbog izvsnih uvjeta, pripremaju za nastupe hrvatski i strani veslači, među kojima su osvajači olimpjiskih i svjetskih medalja.
Biološke osobine jezera
Budući da se radi o relativno novonastaloj umjetnoj akumulaciji izgrađenoj na izrazito krškom području i ne postoji kontinuitet dugotrajnog razvoja biloške raznolikosti kako biljnog tako i životinjskog svijeta tako da se ne može reći da sama akumulacija obiluje životinjskim i biljnim vrstama premda one koje su evidentirane nisu zanemarive u biološkom smislu. Viša vodena vegetacija
trska Phragmites communis
Fitoplankton
svjetleći bičaši Dinoflagellata; Ceratium hirundinella (najbrojniji fitoplankton u jezeru Peruća),
alga Cyanophyta Pediastrum,
alge Chrysophyta; Dinobryon, Diatomeae, Navicula i Cyclotella.
Zooplankton
račići rašljoticalci Cladocera; Bosmina longirostris, Diaphanosoma brachyurum i Daphnia longispina,
štukaEsox lucius (uvedena vrsta tijekom poribljavanja, izraziti predator, glavni razlog drastičnog opadanja ribljeg fonda u jezeru Peruća i nizvodno na rijeci Cetini)
šaranCyprinus carpio (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
lipljenThymallus thymallus (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
babuška Carassius auratus gibelio (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
Zanimljivosti
Zbog više uzastopnih dana debelih temperaturnih minusa na jezeru Peruća 16. veljače2012. godine pojavio se led na gotovo 90% površine po prvi put u svojoj povijesti, premda se jezero u rubnim dijelovima uz obalu znalo i prije zalediti.[2]
