Dana 22. svibnja2020. u Kninu je održano javno izlaganje u sklopu javnoga uvida u Zakon o proglašavanju Parka prirode „Dinara“. Na izlaganju prisustovali su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, šibensko-kninski župan Goran Pauk, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, gradonačelnik KninaMarko Jelić te građani, predstavnici nevladinih organizacija i ostala zainteresirana javnost.[2][3]
»Park prirode Dinara bit će 12. park prirode u Republici Hrvatskoj i zajedno s osam nacionalnih parkova zaokružit ćemo jednu cjelinu od 20 takvih zaštićenih područja. Proglašenjem Dinare parkom prirode udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske povećat će se s 12 na 13 posto, a pod europskom ekološkom mrežom 'Natura 2000' više neće biti 36,7 nego 39 posto teritorija.«
»Predivan prostor otvoriti kao potencijal za razvoj čitavog područja, i to na način da se ne naruši izvorna prirodna ljepota, a da Dinaru istovremeno učini pristupačnijom domaćim ljudima i posjetiteljima te stavi u funkciju gospodarskog razvoja u skladu sa stoljetnom tradicijom ljudskog korištenja prostora u ovom kraju«
»Nadam se da će na prvom sljedećem zasjedanju Sabora biti proglašenje ovog zakona. Imat ćemo park prirode i štitit ćemo ono što nam je najvažnije. Krka i Cetina izviru u budućem parku prirode Dinari i bez njih ne bi bilo života i nas.«
Dana 5. veljače2021. donošenjem Zakona o proglašenju Parka prirode Dinara, Hrvatski sabor utemeljio je najnovije zaštićeno područje.[4] Petnaest dana kasnije Dinara je službeno postala park prirode.[1]
Bioraznolikost
Dinarski je krš međunarodno prepoznat fenomen koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskome lokalitetu dobio i ime. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s naslagama debljima od osam kilometara te s izrazito razvijenima krškima poljima koja sadržavaju sve krške pojave.
Područje Dinare izrazito je bogato endemičnima i ugroženima vrstama. Obitavalište je više od 1000 biljnih vrsta (petina ukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema. Poznato je više od 20 endemskih vrsta životinja, a od toga i jedan sisavac – dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi).[2] Na Dinari se nalazi i najviši vrh Republike Hrvatske – Dinara, još poznat pod nazivom Sinjal (1831 metara). Na području Parka prirode Dinara nalazi se 11 područja ekološke mreže (2 područja za ptice i 9 za vrste i staništa) tako da je 87 % područja Parka prirode „Dinara“ ujedno i područje ekološke mreže Natura 2000.[3] Visoki dinarski travnjaci (rudine) najvažnije su stanište endemskog planinskog žutokruga (Vipera ursinii macrops) Hrvatskoj.[5]
