PROFILBARU.COM

Otočje Phoenix
Otočje Phoenix Kanton, Abariringa, eng. Phoenix Islands
	Otočje
Položaj
Koordinate	4°30′S 172°0′W / 4.500°S 172.000°W
Smještaj	Oceanija
Država	Kiribati; SAD;
Ocean	Tihi ocean
Fizikalne osobine
Površina	32.3 km2
Otoci	vidi tekst
Stanovništvo
Glavno naselje; • broj stan.:	Tebaronga, otok Kanton; 20 (2015.)
Broj stanovnika	20 (2015.)
	Otočje Phoenix Otočje Phoenix na zemljovidu Tihog oceana
	Svjetska baština – UNESCO
Zaštićeno područje otočja Phoenix
Država	Kiribati
Godina uvrštenja	2010. (34. zasjedanje)
Vrsta	Prirodno dobro
Mjerilo	vii, ix
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1325

Otočje Phoenix (engl.: Phoenix Islands) je otočje u Oceaniji koji pripada Republici Kiribati, otočju u središnjem Tihom oceanu. Čini ga skupina od osam atola, dva potopljena koraljna grebena i 14 podvodnih planina (vjerojatno ugasli vulkani) u dubokom moru (prosječne dubine od 4.500 m, a najveće dubine od 6.000 m), istočno od Gilbertova i zapadno od Linijskog otočja, te sjeverno od Samoe.

Otočje je nenastanjeno, s izuzetkom par obitelji koje žive na otoku Kantonu (ili Abariringa, gdje u jedinom selu Tebaronga živi 20 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2015.^[1]). Ostali otoci su: Enderbury, Rawaki (bivši otok Phoenix), Manra (bivši Sydney), Birnie, McKean, Nikumaroro (bivši Gardner) i Orona (bivši Hull). Pored njih tu su i dva potopljena grebena, Carondelet i Winslow, od kojih Carondelet ima tek 3–4 m i potopljen je tijekom plime. Američki otoci Baker i Howland se zemljopisno smatraju sjevernim dijelom otočja, ali upravno spadaju u Male udaljene otoke SAD-a.

Otoci

Slika	Otok (Prethodno ime)^[2]	Površina		Koordinate	Vrsta	Stanovništvo (2020)
Slika	Otok (Prethodno ime)^[2]	otoka (km²)^[3]	lagune (km²)	Koordinate	Vrsta	Stanovništvo (2020)
Kanton	Kanton	9.1	50	2°50′0″S 171°40′0″W / 2.83333°S 171.66667°W / -2.83333; -171.66667 (Kanton)	Atol	41 ^[4]
Birnie	Birnie	0.2	?	03°35′0″S 171°33′0″W / 3.58333°S 171.55000°W / -3.58333; -171.55000 (Birnie)	Atol	0
Enderbury	Enderbury	5.1	?	3°08′0″S 171°05′0″W / 3.13333°S 171.08333°W / -3.13333; -171.08333 (Enderbury)	Atol	0
Manra	Manra (Sydney Island)	4.4	?	4°27′0″S 171°16′0″W / 4.45000°S 171.26667°W / -4.45000; -171.26667 (Manra (Sydney Island))	Atol	0
McKean	McKean	0.57	?	03°36′0″S 174°08′0″W / 3.60000°S 174.13333°W / -3.60000; -174.13333 (McKean)	Atol	0
Nikumaroro	Nikumaroro (Gardner Island)	4.1	4	04°40′0″S 174°31′0″W / 4.66667°S 174.51667°W / -4.66667; -174.51667 (Nikumaroro (Gardner Island))	Atol	0
Orona	Orona (Hull Island)	3.9	30	04°30′0″S 172°10′0″W / 4.50000°S 172.16667°W / -4.50000; -172.16667 (Orona (Hull Island))	Atol	0
Rawaki	Rawaki (Phoenix Island)	0.5	0.5	03°43′0″S 170°43′0″W / 3.71667°S 170.71667°W / -3.71667; -170.71667 (Rawaki (Phoenix Island))	Atol	0
		27.87	84.5			41

Povijest

Nekad su se ovi otoci smatrali dijelom Gilbertove skupine otoka (također poznate kao Kingsmill), ali se 1840-ih za ove otoke ustanovilo ime „Phoenix”, po jednom od otoka u otočju. Otok Phoenix (danas Rawaki) je ime vjerojatno dobio po jednom od kitolovaca koji su plovili tim područjem početkom 19. stoljeća.

Svi otoci (ne uključujući grebenje) su tijekom povijesti bili predmetom teritorijalnog posezanja SAD-a, zahvaljujući Zakonu o otocima s guanom iz 1856. godine. Kasnih 1930-ih su bili predmet pokušaja posljednje kolonijalne ekspanzije Britanskog Carstva.

Postoje naznake kako je Amelia Earhart prilikom svog leta preko Pacifika 1937. godine, prilikom kojega je nestala, zapravo sletjela na negostoljubivi otok Nikumaroro u otočju Phoenix. No, ostaci koji su pronađeni 1940. godine su zagubljeni od Drugog svjetskog rata.^[5]

Dana 20. rujna 1979., predstavnici novoosnovane Republike Kiribati i SAD-a su se sastali u Tarawi gdje je potpisan tzv. Tarawski sporazum kojim su SAD priznale suverinitet Kiribatija nad 14 otoka, uključujući otočje Phenix, ali isključujući otoke Baker i Howland.^[6]

Prirodne odlike

Otoci i okolna područja su dom za oko 800 vrsta životinja, uključujući oko 200 vrsta koralja, preko 500 vrsta riba, 18 vrsta morskih sisavaca i 44 vrste ptica. Republika Kiribati je 2008. godine ustanovila veliki pomorski park (Phoenix Island Protected Area, skr. PIPA) koji je svojom površinom od skoro 410.000 m² bio je tada najveće zaštićeno pomorsko područje na svijetu.^[7] Kompleksni ekosustavi otočja Phoenix predstavljaju nedirnuto morsko područje velike važnosti kao bazen i migracijska postaja mnogih životinja. Zbog toga je zaštićeno područja otočja Phoenix 2010. godine upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.^[8]

Zhavljujući svojoj izolaciji, otočje Phoenix predstavlja jedinstven položaj u biogeografiji Tihog oceana kao kritično stanište migracijskim i pelagijskim vrstama planktona, ali i za kretanje morskih struja u ovom području. Broj, veličina i raznolikost po starosti, podmorske bioraznolikosti otočja Phoenix je iznimno rijetka u tropima, osobito kad su u pitanju grabežljive ribe (kao što su: zelena grbava riba-papiga (Bolbometopon muricatum), usnača Cheilinus undulatus, Acanthuridae, kirnje, mante i dr.), morski psi, te morske kornjače, morske ptice (kao što su: tropikovke (Phaethontidae) i čigre), divovske školjke, koralji i kokosovi rakovi, od kojih su mnoge vrste izumrle na drugim mjestima.

Područje je također važno znanstvenicima koji proučavaju ekološke i biološke procese evolucije i razvoja morskih ekosustava, ali i proces promjene razine mora, razmjere rasta koralja (geološki i povijesno), te procjene utjecaja klimatskih promjena.