Selo se prvi put spominje pod imenom Orahovec (Oraxouech) u jednome sudskome spisu iz 1284. godine kada jedan Orovac prijavljuje štetu na dubrovačkome sudu. Kasnije se selo spominje i u nekoliko dokumenata iz 15. stoljeća. Godine 1475. selo se naziva Rahov Do i u njemu se nalaze 23 obitelji.[2]
Godine 1687. Orahov Do su spalili Osmanlije, a 1692.uskoci su za vrijeme mise ondje ubili don Iliju Boškovića, strica Ruđera Boškovića. U selu je sačuvana obiteljska kuća Nikole Boškovića, Ruđerova oca.[2]
Mjesno stanovništvo selo naziva i Horahovi Do, a u povijesnim vrelima se nalazi i oblik Horahovo te potalijančeno ime Valle de Nucis. Službeni naziv sela je Orahov Do iako ga njegovi stanovnici najčešće nazivaju Orovi Do.[2]
Nedaleko od Orahova Dola nalazilos se selo Bjeljave koje je nastalo uz zemljišta u vlasništvu zavalskoga manastira koja su mjesni katolici uzimali u zakup. Bjeljave se nazivaju i Plitki Do.[2]
Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je bila sva Donja Hercegovina katolička, gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima Orahovi Do u kojoj je crkva, 3 sela i 40 katoličkih obitelji.[3]
Orahov Do nalazi se na predjelu Dubrave. 13. Humski zbornik bavi se Ruđerom Boškovićem, Orahovim Dolom u Dubravi, Zavali u Dubravi i dr.[4]
Stanovništvo
1991.
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:
ukupno: 42
Hrvati - 38
Srbi - 4
2013.
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
↑Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.