Oštra Luka

Ovo je glavno značenje pojma Oštra Luka. Za naselje u općini Donji Žabar, BiH pogledajte Oštra Luka (Donji Žabar, BiH).

Oštra Luka
Oštra Luka
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Vlast
• Načelnik	Dragan Stanar
Površina
Općina	232,4 km²[1]
Stanovništvo (2013.)
Općina	2786
Naseljeno mjesto	782
Stranica	opstinaostraluka.org
Položaj općine Oštra Luka u Bosni i Hercegovini

Oštra Luka je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Sanski Most ušao je u sastav Federacije BiH. Od područja koje je ušlo u sastav Republike Srpske formirana je općina Oštra Luka. Ranije je nosila naziv Srpski Sanski Most, ali u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH od 22. rujna i 27. veljače 2004. godine naziv je proglašen neustavnim, te se zamjenjuje nazivom Oštra Luka.^[2]

Stanovništvo

Popisi 1971. – 1991.

Oštra Luka (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Oštra Luka
godina popisa	1991.[3]	1981.	1971.
Srbi	778 (92,84 %)	577 (66,55 %)	743 (97,89 %)
Hrvati	32 (3,81 %)	28 (3,22 %)	8 (1,05 %)
Muslimani	7 (0,83 %)	10 (1,15 %)	4 (0,52 %)
Jugoslaveni	17 (2,02 %)	252 (29,06 %)	3 (0,39 %)
ostali i nepoznato	4 (0,47 %)	0	1 (0,13 %)
ukupno	838	867	759

Popis 2013.

Stanovništvo općine Oštra Luka godina popisa 2013.[4] Srbi 2580 (92,61 %) Hrvati 160 (5,74 %) Bošnjaci 23 (0,83 %) ostali i nepoznato 23 (0,83 %) ukupno 2786

Oštra Luka - naseljeno mjesto godina popisa 2013.[4] Srbi 764 (97,70 %) Hrvati 16 (2,05 %) Bošnjaci 0 ostali i nepoznato 2 (0,26 %) ukupno 782

Naseljena mjesta

Općinu Oštra Luka sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:^[4]

Batkovci, Budimlić Japra, Donja Kozica, Donja Tramošnja, Duge Njive, Garevica, Gornja Kozica, Gornja Tramošnja, Hadrovci, Halilovci, Hazići, Koprivna, Marini, Mrkalji, Oštra Luka, Ovanjska, Podvidača, Sasina, Slatina, Stara Rijeka, Škrljevita, Trnova, Usorci i Zenkovići.

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Sanski Most koja je ušla u sastav Federacije BiH.

Povijest

Ovaj prostor u srednjem vijeku naseljavaju Hrvati i nalazi se u sastavu Hrvatskog Kraljevstva, a kasnije je i dio Sanske županije i biskupije.
U 14. stoljeću područjem gospodare moćni knezovi Blagajski-Babonići, a početkom 15. ga kraće vrijeme kontrolira Hrvoje Vukčić Hrvatinić.
U 16. stoljeću područje pada pod osmanlijsku vlast, pod kojom i ostaje do Berlinskog kongresa 1878., kada ga okupira i 1908. aneksira Austro-Ugarska. Nakon toga je dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, pa kraljevine Jugoslavije, kao dio Vrbaske banovine, pa Nezavisne Države Hrvatske, pa SR BiH.

Poznate osobe

• mons. Marko Kamenjaš, hrv. katolički svećenik iz BiH, visoki crkveni dužnosnik

Izvori

1. Opšti podaci, opstinaostraluka.org, preuzeto 28. veljače 2020.
2. (boš.) Klix.ba M. N. : Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)
3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
4. 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 28. veljače 2020.

Vanjske poveznice

• Službene stranice

Nedovršeni članak Oštra Luka koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Oštra Luka treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.