| Nuklearna elektrana Brokdorf
|
Nuklearna elektrana Brokdorf
|
| Osnovni podaci
|
| Koordinate
|
{{{koordinate}}}
|
| Zemlja
|
Njemačka
|
| Operator
|
E.ON (80%) i Vattenfall Europe Nuclear Energy GmbH (20%)
|
| Početak izgradnje
|
1975.
|
| Prva kritičnost
|
1986.
|
| Spajanje na mrežu
|
1986.
|
| Početak rada
|
14. listopada 1986.
|
| Završetak rada
|
|
| Status
|
u normalnom radu
|
| Reaktor
|
| Isporučitelj
|
|
| Vrsta reaktora
|
Tlačni reaktor PWR
|
| Aktivni reaktori
|
1 x 1 440 MW
|
| Izgrađeni reaktori
|
1 x 1 440 MW
|
| Reaktori u izgradnji
|
|
| Otkazani reaktori
|
|
| Planirani reaktori
|
|
| Snaga
|
| Snaga
|
1 440 MW
|
| Isporučena energija u godini
|
11 459 GWh
|
| Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina)
|
197 402 GWh (do 2010.)
|
| Dodatni podaci
|
| E.ON - Kernkraft
|
| Izvođač
|
Siemens
|
| Cijena
|
|
| Trajanje licence
|
2021.
|
Nuklearna elektrana Brokdorf (njem.: Kernkraftwerk Brokdorf ili KBR) je nuklearna elektrana koja se nalazi u općini Brokdorf, okrugu Steinburg, u najsjevernijoj njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein. Počela je s radom u listopadu 1986. kao zajedničko ulaganje, jedno od prvih te vrste, između tvrtki PreussenElektra i Hamburgische Electricitäts-Werke (HEW). Za vrijeme gradnje dogodili su se jedni od najžešćih antinuklearnih prosvjeda protiv atomskih centrala krajem 1970-tih i početkom 1980-tih. Vlasnici te nuklearne elektrane su E.ON (80%) i Vattenfall Europe Nuclear Energy GmbH (20%).
Nuklearna elektrana Brokdorf ima jedan tlakovodni nuklearni reaktor PWR, koji koristi obogaćeni uranij s postotkom radioaktivnog uranija-235 od 1,9%, 2,5% i 3,5%. Osim toga, ova elektrana koristi i MOX nuklearno gorivo, koje koristi plutonij iz nuklearnog oružja. Jezgra nuklearnog reaktora Nuklearne elektrane Brokdorf sadrži 193 nuklearnih gorivnih elemenata, ukupne težine 103 tone. Nuklearni reaktor stvara toplinu snage 3 765 MW, dok se na izlazu iz električnog generatora stvara električna struja snage 1 440 MW. Nuklearni reaktor spada u nuklearne reaktore III. generacije, i kao takav spada u sami tehnološki vrh nuklearne tehnologije. Zatvaranje Nuklearne elektrane Brokdorf se očekuje 2021.[1]
Njemačka odluka o prijevremenom zatvaranju svih nuklearki do 2022.
Njemačka je vlada 30. svibnja 2011. objavila svoju odluku o zatvaranju svih 17 nuklearnih elektrana do 2022. Ista je vlada odmah nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I zatvorila, tada privremeno, 7 najstarijih nuklearki koje su po dizajnu slične Nuklearnoj elektrani Fukushimi Daiichi (kipući reaktor). Trenutno je obustavljena i osma nuklearka, a najkasnije do 2021. plan je zatvoriti narednih 6 te zadnje 3 godinu poslije.
Službenu izjavu o zatvaranju prati i najava velikih promjena u njemačkom elektroenergetskom sustavu, smanjivanje potrošnje električne energije za 10 % i jasno još veće oslanjanje na obnovljive izvore energije u iznosu od 35 % do 2022. Premda je ovo više nego tehnički izazovno, jer Njemačka već vrlo racionalno troši električnu energiju i ima natprosječno veliki udio korištenja varijabilne i slabo predvidive energije vjetra i Sunca, to je vjerojatno moguće izvesti, ali ostaje za vidjeti uz koju cijenu. Ne samo da će ovime Njemačka imati značajno skuplju električnu energiju, nego je vrlo izvjesno da će trebati uvoziti značajne količine električne energije iz nuklearki u Francuskoj, elektrana na ugljen iz Poljske ili će sama morati graditi dodatne fosilne izvore (time se dakle ponašati upravo suprotno kako svojoj antinuklearnoj orijentaciji, tako i nastojanju da se smanji emisija stakleničkih plinova). Jasno je da će time utjecati i na porast cijene električne energije u regiji. Austrija i Italija su poznate nenuklearne zemlje koje uvoze električnu energiju proizvedenu u nuklearkama susjednih zemalja. Njemački planovi da smanji 40 % emisije CO2 do 2020. ovime za jedne izgledaju realniji, a za druge posve neostvarivi.
Nuklearne elektrane su 2010. proizvele 22 %električne energije u Njemačkoj, a obnovljivi izvori energije 17% (ostalo su fosilni izvori s dominacijom ugljena). Dodatno povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 35% se planira korištenjem energije vjetra, Sunca, hidroenergije, geotermalne energije i biomase iz otpada. Problem za sebe, ekonomski i tehnički, predstavlja činjenica da je većina vjetroelektrana na sjeveru, a industrija i nuklearke na jugu.[2][3]
Antinuklearni prosvjedi
Dana 14. ožujka 2011. je nekoliko desetaka tisuća ljudi formiralo ljudski lanac između Nuklearne elektrane Neckarwestheim i Stuttgarta, na prosvjedu kojim su pozivali na zatvaranje te elektrane. Više od 100 000 ljudi sudjelovalo je u antinuklearnim prosvjedima, kojima su pozivali na zatvaranje nuklearnih centrala zbog dramatičnih zbivanja u Japanu, u više od 450 gradova. Prosvjednici smatraju da nijedna od 17 nuklearnih elektrana u Njemačkoj ne bi trebala dobiti radnu dozvolu zbog sigurnosti.[4]
Slike
-
Nuklearna elektrana Brokdorf, pogled iz zraka.
-
Nuklearna elektrana Brokdorf, pogled iz zraka.
-
Nuklearna elektrana Brokdorf, pogled iz zraka.
-
Nuklearna elektrana Brokdorf 2008.
Izvori
| Nuklearne elektrane u Njemačkoj |
|---|
| | Reaktori u pogonu | | | | Zatvoreni reaktori | |
|
.jpg)
